Nekada simbol radničkog standarda i organizovanih ljetovanja, odmarališta preduzeća i institucija iz Bosne i Hercegovine na hrvatskoj obali danas uglavnom stoje kao zapušteni objekti, pravno neriješeni ili pretvoreni u turističke komplekse.
Riječ je o takozvanoj pasivnoj podbilansnoj imovini bivših bh. preduzeća, koja nakon raspada Jugoslavije nije u potpunosti riješena kroz proces sukcesije između država nasljednica. Procjenjuje se da se oko 70 posto ove imovine nalazi upravo u Hrvatskoj, najviše u turistički najatraktivnijim zonama poput Dubrovnika, Makarske rivijere i srednje Dalmacije, ali i u ključnim logističkim tačkama poput luka Ploče i Rijeka.
Najveći broj ovih objekata nalazi se na Makarskoj rivijeri, posebno u mjestu Gradac, gdje je koncentrisan najveći dio nekadašnje sindikalne i državne imovine iz BiH.
Najpoznatija odmarališta iz BiH u Hrvatskoj
Među najpoznatijim objektima izdvajaju se:
- “Đuro Salaj” – Gradac
Nekada veliki radnički kompleks, danas napušten i u ruševnom stanju, bez riješenog vlasništva. - “Valter Perić” – Gradac
Objekat u vlasništvu Elektroprivrede BiH, danas derutan i neiskorišten. - “Trgovci” – Gradac
Sindikalno odmaralište trgovinskih radnika, površine oko 1.500 m², danas zapušteno. - “Vila Bosanka” – Gradac
U vlasništvu Željeznica BiH, predmet dugogodišnjih sudskih sporova. - “Saobraćajci” – Gradac
Jedan od većih kompleksa (oko 3.500 m²), potpuno napušten. - “H2O kompleks” – Gradac
Nekada zajednički objekat sindikata željeznica i građevinara BiH, danas bez jasnog statusa. - Odmaralište Grada Mostara
Jedan od rijetkih objekata koji je vraćen lokalnim vlastima, ali još uvijek čeka koncesiono rješenje ili zakup.
Imovina bez vlasnika i bez rješenja
Nakon raspada bivše Jugoslavije, veliki dio imovine ostao je “zaglavljen” u procesu sukcesije između država.
U praksi to znači da je dio objekata i dalje u vlasništvu firmi iz BiH, dio je u sudskim sporovima, dok je dio već privatizovan ili prenamijenjen u turističke komplekse.
Iako je Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, uključujući Aneks G, predvidio povrat i zaštitu imovine, njegova primjena u praksi ostala je djelimična i neujednačena.
Šira slika vrijednosti
Prije raspada Jugoslavije, BiH je raspolagala značajnom imovinom na hrvatskoj obali – od radničkih odmarališta i hotela do luka i energetske infrastrukture. Danas se procjenjuje da ukupna vrijednost te imovine iznosi od stotina miliona do više milijardi konvertibilnih maraka.
U samom vrhu nalaze se luksuzni turistički kompleksi poput Hotela Belvedere u Dubrovniku, u kojem je udio imala firma Agrokomerc, te kompleks Vrtovi sunca, koji je danas jedan od najskupljih resorta na Jadranu.
Ovi primjeri pokazuju kako su najvrjednije lokacije, koje danas generišu najveći turistički profit, nekada bile dio imovine bh. preduzeća.
Industrija, luke i energija
Imovina bh. firmi nije bila ograničena samo na turizam. Brojna preduzeća imala su vlastite objekte i udjele u strateškoj infrastrukturi.
Posebno su značajni udjeli u Luci Ploče, Luci Rijeka, kao i energetskim sistemima poput Jadranskog naftovoda (JANAF), koji imaju regionalni ekonomski i strateški značaj.
Među industrijskim subjektima koji su imali imovinu u Hrvatskoj nalaze se Borac Travnik, Fabrika duhana Mostar, Merkur Mostar i Hidrogradnja.
Od socijalnog turizma do izgubljene vrijednosti
Nekadašnji sistem radničkog turizma, u kojem su hiljade zaposlenih iz BiH ljetovale na Jadranu, danas je zamijenjen ruševinama, privatnim kompleksima i neriješenim pravnim sporovima.
Stručne procjene ukazuju da se radi o imovini velike vrijednosti, ali bez jedinstvenog sistema upravljanja i jasne strategije njenog rješavanja.
Radnička odmarališta iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj danas su više pravni i imovinski problem nego turistički resurs. Tri decenije nakon raspada Jugoslavije, ova imovina ostaje jedno od najvažnijih neriješenih ekonomskih pitanja između dvije države.
Dok su pojedini objekti vraćeni, privatizovani ili prenamijenjeni, najveći dio i dalje ostaje zaglavljen između sudskih sporova, administrativnih blokada i rastuće tržišne vrijednosti koja ovu priču čini sve kompleksnijom.