– Nakon skoro 16 godina članstva u Vijeću Evrope, Bosna i Hercegovina
treba da pojača napore kako bi provela preostale obaveze prema ovoj
organizaciji. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko,
neophodne reforme treba provesti na osnovu zajedničke vizije razvoja
institucija države. To zahtijeva temeljitu ustavnu reformu, bez koje
demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i
Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih
građana – navodi se u nacrtu rezolucije o BiH, do čijeg sadržaja je
ekskluzivno došla FENA, a koja će se naći pred Parlamentarnom skupštinom
Vijeća Evrope 24. januara, uz moguće određene izmjene.
Odbor za praćenje Vijeća Evrope zabrinut je zbog porasta
nacionalističke i etnički obojene retorike, naročito u kontekstu izborne
kampanje za opće izbore u oktobru 2018.
Također izražava zabrinutost zbog sve većeg nepoštovanja vladavine
prava i poziva vlasti u BiH da, još i prije izbora 2018. godine, provedu
konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, posebno u pogledu izborne
reforme za grad Mostar i formiranja Doma naroda Federacije BiH. Kako bi
se ispunile sve preostale obaveze, Odbor očekuje da Bosna i Hercegovina
preduzme određene konkretne korake u skladu sa preporukama sadržanim u
ovom izvještaju. Do njihovog potpunog sprovođenja predlaže se da PS
Vijeća Evrope nastavi postupak nadgledanja u slučaju Bosne i
Hercegovine, navodi se između ostalog u prijedlogu rezolucije.
Bosna i Hercegovina se pridružila Vijeću Evrope 24. aprila 2002. Od
tada su vlasti implementirale sve formalne obaveze koje su preuzele
nakon pristupanja. Do danas je Bosna i Hercegovina potpisala i
ratificirala 90 konvencija Vijeća Evrope.
Parlamentarna skupština VE pozdravlja usvajanje ambicioznog programa
reformi u julu 2015. godine, kao i zvanično podnošenje aplikacije za
članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine. Parlamentarna
Skupština VE također je pozdravila dugoočekivano objavljivanje rezultata
popisa stanovništva i domaćinstava 2016. godine koji je proveden 2013.,
kao i napredak u implementaciji revidirane strategije za primjenu
Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma o povratku izbjeglica i interno
raseljenih lica.
Vijeće Evrope smatra da bi pitanje nestalih osoba trebalo da ostane u
fokusu vlasti i očekuje da Institut za nestala lica dobije potrebna
budžetska sredstva.
Također se izražava žaljenje zbog spore provedbe Nacionalne
strategije za ratne zločine iz 2009. godine. Rok za najsloženije
slučajeve, postavljen do 2015. godine, nije ispunjen, a istrage o
navodnim ratnim zločinima protiv najmanje 7.000 ljudi ostaju da budu
provedene do decembra 2023. godine. Parlamentarna skupština VE apelira i
na entitete i na državu da osiguraju adekvatno finansiranje pravosudnih
institucija.
Vijeće Evrope sa zadovoljstvom napominje da je Centralna izborna
komisija na profesionalan i efikasan način organizirala opće izbore
2014. godine i lokalne izbore 2016. i da kontinuirano radi na tehničkom
poboljšanju procedura u izbornom procesu. Međutim, napominje se da su
izbori za 2014. održani po drugi put u pravnom i ustavnom okviru koji
krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ETS br. 5), a na osnovu
presude iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci, gdje su se još
jednom, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli kandidirati za državno
predsjedništvo ili biti izabrani/delegirani u državni Dom naroda.
Dakle, još uvijek nisu usvojene ustavne izmjene koje bi konačno
riješile ovo temeljno pitanje. Skupština još jednom poziva sve političke
aktere da preuzmu odgovornost i usvoje neophodne izmjene kako u Ustavu,
tako i u izbornom zakonu najkasnije šest mjeseci prije narednih općih
izbora u oktobru 2018. godine. Uslov vezan za prebivalište glasača kada
je u pitanju izbor tročlanog Predsjedništva BiH takođe treba ukloniti u
skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav.
Vijeće Evrope takođe poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje
izmjene koje zahtijeva sprovođenje odluka Ustavnog suda o izbornom
procesu za grad Mostar i o sastavu Doma naroda Federacije
BiH. Neshvatljivo je i vrlo problematično za PS VE da vlasti u BiH ne
mogu prikupiti dovoljnu političku volju da okončaju situaciju u kojoj
građani Mostara bivaju spriječeni više od osam godina u ostvarivanju
prava da biraju svoje predstavnike u Gradskom vijeću.
Parlamentarna skupština VE smatra da je potrebno hitno sprovesti
odluku Ustavnog suda od 1. decembra 2016. godine o sastavu Doma naroda
Federacije BiH (u slučaju Ljubić), i to prije sljedećih općih izbora
2018. godine, jer inače postoji ozbiljan rizik da će formiranje vlasti u
Federaciji BiH, kao i na državnom nivou nakon izbora biti blokirano.
Također se pozivaju vlasti u oba entiteta da usvoje amandmane na
svoje ustave: problematično je da Ustav Republike Srpske i dalje
predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije i dalje sadrži odredbe koje
se odnose na instituciju ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine. U
četiri kantona Federacije BiH, ustavnim amandmanima na odgovarajuće
kantonalne ustave potrebno je osigurati da garantiraju status
“konstitutivnog naroda” pripadnicima srpskog naroda koji tamo žive.
Vijeće Evrope smatra da bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale
pojačati napore da sprovedu preostale obaveze iz pristupanja, kao i
obaveze države članice VE. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta
Brčko, potrebno je sprovesti neophodne reforme u duhu konstruktivnog
dijaloga različitih nivoa vlasti. Državne strukture u ključnim
područjima treba ojačati, a ne dodatno podrivati.
Uzimajući u obzir da je institucionalni okvir zemlje kompleksan,
Skupština VE sa žaljenjem ukazuje da složeni procesi donošenja odluka u
državnom parlamentu (kao što je entitetsko glasanje, dvostruka većina
potrebna za donošenje svih odluka, ili pozivanje na klauzulu o vitalnom
nacionalnom interesu) značajno usporavaju proces zakonodavne reforme.
Parlamentarna skupština VE takođe ukazuje na činjenicu da
nacionalistička i etnički obojena retorika i dalje dominira političkim
diskursom širom zemlje, a to je posebno slučaj u periodu prije izbora.
Potrebno je uspostaviti nultu toleranciju za govor mržnje ili
glorificiranje ratnih zločinaca.
Izražava se zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u
Bosni i Hercegovini i pozivaju se nadležne institucije da se
pridržavaju odluka Ustavnog suda i Suda BiH koje su konačne i
obavezujuće. Posebno izražava nezadovoljstvo odlukom institucija
Republike Srpske da ne provede odluku Državnog suda o registraciji vojne
imovine države na svojoj teritoriji, nadalje da provede odluku o
referendumu o danu Republike Srpske uprkos odluci Ustavnog suda BiH koji
je to zabranio, kao i dugotrajno odlaganje državnog parlamenta da
provede odluku Ustavnog suda u slučaju grada Mostara.
Kada je u pitanju jačanje demokratskih institucija, Skupština VE
poziva vlasti Bosne i Hercegovine da osnaže lokalne samouprave u Bosni i
Hercegovini u skladu sa preporukama iz 2012. godine Kongresa lokalnih i
regionalnih vlasti Vijeća Evrope; usvoje novi zakon o sprječavanju
sukoba interesa na državnom i entitetskom nivou, u skladu sa
međunarodnim standardima, i ojačaju tijela za nadzor sukoba interesa,
kao i ona za proceduru nadzora objelodanjivanja informacija o posjedu
imovine; da nadalje poboljšaju zakon o finansiranju političkih stranaka i
sprovedu sve preostale preporuke sadržane u Trećem krugu evaluacije
Grupe država u borbi protiv korupcije (GRECO) u pogledu transparentnosti
finansiranja stranaka na državnom i entitetskom nivou; da se dovrši
uspostavljanje jedinstvenog sistema javnih emitera sa rukovodstvom na
državnom nivou, potom uspostaviti korporaciju javnih emitera i usvojiti
zakonodavstvo kojim se obezbjeđuje trajno finansiranje tri javna
emitera.
Potrebno je također usvojiti zakone koji će osigurati transparentnost
vlasništva nad medijima; osigurati da se zakon o pristupu informacijama
efikasno primjenjuje i preduzeti mjere koje će povećati sigurnost
novinara koji su posljednjih nekoliko godina bili izloženi pretnjama
smrću i drugim načinima zastrašivanja; nastaviti reformu institucije
ombudsmana na državnom nivou u skladu sa preporukama Evropske komisije
za demokratiju (Venecijanska komisija) i osigurati dovoljna sredstva za
instituciju, naročito kako bi se omogućilo sveobuhvatno praćenje
primjene zakona iz 2009. godine o zabrani diskriminacije.
Kada je u pitanju vladavina prava, PS VE poziva vlasti u Bosni i
Hercegovini da ubrzaju borbu protiv korupcije u sistemu pravosuđa i
tužilaštva, policiji i administraciji, sankcioniraju političku
korupciju, podmićivanje i trgovanje uticajem, kako na državnom tako i na
entitetskom nivou i usklade različita primjenjiva zakonodavstva uz
jačanje institucionalnih kapaciteta agencije za borbu protiv korupcije.
Također vlasti u BiH se pozivaju da bez odlaganja usvoje preostale
zakone i podzakonske akte o sprječavanju pranja novca i finansiranju
terorizma kako bi se zemlja uklonila sa “svijetlosive liste” Radne grupe
za finansijsko djelovanje (FATF). Potrebno je nadalje usvojiti novi
zakon o sudovima i uspostaviti ili Vrhovni sud na državnom nivou ili
Apelacioni sud u okviru postojećeg državnog suda, u skladu sa
preporukama Venecijanske komisije; usvojiti novi zakon o Visokom sudskom
i tužilačkom vijeću uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije;
nastaviti napore na usklađivanju četiri postojeća pravna sistema u
zemlji.
U pogledu zaštite ljudskih prava, Skupština VE poziva vlasti u BiH da
nastave sa harmonizacijom pravnog okvira širom zemlje po pitanju
izvršenja krivičnih sankcija i osiguraju bolju saradnju između tri
postojeće zatvorske uprave koje djeluju zasebno.
Potrebno je uspostaviti potpuno nezavisna tijela za žalbe u sklopu
policijskih uprava radi istraživanja navoda o zlostavljanju zatvorenika,
u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i
nečovječnog, ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT); nastaviti
sa sprovođenjem mjera za podsticanje integracije romske zajednice u
društvo; nastaviti sa sprovođenjem mjera u svrhu sprječavanja i borbe
protiv trgovine ljudima, posebno djecom i postaviti kao prioritet sve
neophodne korake ka provedbi obaveza u smjeru otklanjanja segregacije u
obrazovanju.
Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope pozdravlja napredak postignut u
nizu oblasti od usvajanja Preporuka 2025 (2013), vezano za
funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, ali i
dalje izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u oblasti ustavne
reforme i reforme izbornog zakona. Zbog svega navedenog, a u iščekivanju
provedbe ovih, kao i prethodnih rezolucija i preporuka, Vijeće Evrope
će nastaviti sa praćenjem procesa ispunjenja preostalih obaveza Bosne i
Hercegovine, navodi se u rezoluciji koja će se naći u Parlamentarnoj
skupštini Vijeća Evrope 24. januara.