Istovremeno, među brojnim zaposlenima vlada strah da će u narednom periodu ostati bez posla, jer bi ih nakon toga čekao 
dugotrajan i mukotrpan put do novog radnog mjesta. Da su njihove strijepnje opravdane govori i podatak da je u svakom, u posljednjih šest mjeseci, na 
evidencijama Zavoda za zapošljavanje RS i Federalnog zavoda za zapošljavanje zabilježeno povećanje broja nezaposlenih, odnosno prijavljenih lica.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, prošlog mjeseca na evidenciji je bilo 150.036 nezaposlenih, za 2.220 lica više nego mjesec dana ranije. Čak 5.520 je s visokom stručnom spremom, a evidentirano je i 60 magistara i dva doktora nauka.
Poređenja radi, u februaru prošle godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, bilo je 136.624 osoba, što znači da je taj broj za godinu dana “narastao” za više od 13.400 nezaposlenih.
Problem sve izraženiji: U Federalnom zavodu za zapošljavanje kažu da je u januaru na evidenciji bilo prijavljeno 357.664 nezaposlenih osoba. U kantonalnim službama za zapošljavanje FBiH dobili smo podatke da su u februaru na evidencijama ukupno bila prijavljena 132 magistra i četiri doktora nauka.
Na trećoj strani, u Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, rekli su da je u februaru na evidenciji Zavoda bilo 11.016 lica, od čega je njih 280 s visokom stručnom spremom, te dva magistra.
Gledano za cijelu BiH, to znači da je prošlog mjeseca na biroima bilo evidentirano 194 magistra, i šest doktora nauka.
Koliko je situacija, kada je riječ o nezaposlenosti u našoj zemlji, razočaravajuća dovoljno dobro oslikavaju i informacije Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koje kažu da je u BiH u januaru bez posla bilo 516.321 lice, od čega 25.283 s fakultetskim obrazovanjem.
Nedostatak radnih mjesta u našoj zemlji odlično pokazuju statistike, a još bolje ilustruje i nedavno objavljeni oglas preduzeća “Fis” iz Viteza za zapošljavanje 28 radnika u trgovačkom centru u Livnu, na koji se prijavilo čak 600 kandidata.
Takav odziv na oglas za zapošljavanje u Livanjskom kantonu nije zabilježen u poslijeratnom periodu, što dokazuje da je problem nezaposlenosti sve izraženiji.
“Hoću da radim bilo šta”: Miroslav Vukajlović, direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” iz Banjaluke, kaže da je trenutno u ponudi blizu 800 otvorenih radnih mjesta koja se mogu pronaći na veb portalu Agencije. Dodaje da sama brojka govori da postoji potražnja za radnom snagom, ali istovremeno je, kaže on, “svima poznato i koliko je brojna armija nezaposlenih lica”.
“Na evidenciji Agencije ‘Spektar’ nalazi se veliki broj lica sa završenim fakultetom. Takođe, imali smo magistre i doktore nauka”, rekao je Vukajlović.
Dodaje da je najčešći odgovor kandidata za posao, na pitanje šta bi htjeli raditi, “bilo šta”. Svjedoči da poslodavci često u oglasima i samom postupku selekcije kandidata traže kvalifikacije koje im nisu potrebne za obavljanje konkretnog posla.
“Niz godina smo svjedoci bezbroj situacija namještenih oglasa, prije svega u javnim preduzećima i ustanovama, za koje se traže kvalifikacije koje posjeduje osoba koju žele da prime, bez obzira na to kakve su stvarne potrebe organizacije”, rekao je Vukajlović.
Prema podacima koje nam je ustupila Vedrana Maglajlija, specijalista za odnose s javnošću na portalu posao.ba, na tom portalu trenutno je registrovano čak oko 122.200 biografija, a svakog dana se registruje oko 100 novih.
Jedna pozicija, 200 prijava: “U prosjeku, poslodavci primaju oko 30 prijava za jednu poziciju, iako taj broj varira u zavisnosti od pozicije. Nekada se dešavalo da za određenu poziciju aplicira čak 200 osoba”, ističe Vedrana Maglajlija.
Dodaje da najviše osoba koje traže posao preko portala posao.ba ima visoku stručnu spremu (oko 50 odsto).
“Često se dešava da se osobe koje traže posao prijavljuju na veliki broj oglasa, i opet ne postoji garancija da će dobiti posao, s obzirom na ogromnu stopu nezaposlenosti u državi. Međutim, traženje posla zahtijeva dosta vremena i upornosti, a osobama koje traže posao savjetuje se da taj period nezaposlenosti iskoriste i za određena usavršavanja, edukacije, honorarne poslove, i tako dalje, kako bi stekli što više kvalifikacija, a samim tim i brže došli do zaposlenja”, savjetuje Maglajlija.
Da je nezaposlenost za građane jedan od gorućih problema, slaže se i Ranko Milić, predjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On kaže da je u privredi prisutan opšti trend smanjenja obima proizvodnje, i dodaje da kompanije još pokušavaju da zadrže radnike, i pored značajno smanjenih aktivnosti, odnosno posla.
Slijedi “eksplozija”: “Tek u narednom periodu, ako se nešto radikalno ne desi u smislu pokretanja proizvodnih i investicionih ciklusa, osjetiće se ta ‘eksplozija’ porasta nezaposlenosti”, tvrdi Milić.
Smatra da je u ovom periodu teško i pričati o zapošljavanju novih radnika. Argumentuje to činjenicom da je prisutan drastičan pad industrijske proizvodnje, te da zbog toga “nema priče o novim zapošljavanjima”.
“Ako se pokušava na određen način ‘skinuti’ pripravnik biroa, na način da će Vlada participirati određeno vrijeme u plaćanju tih ljudi, to je samo stvaranje privida da se amortizuje priča o nezaposlenosti, a, u stvari, nalazimo se u jednom ‘začaranom’ krugu iz kojeg je teško izaći bez strategije izlaska iz krize”, naveo je Milić.
Da su podaci o nezaposlenosti kojima raspolaže Zavod za zapošljavanje RS alarmantni, slaže se i Ranka Mišić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Zvono za uzbunu: Kaže da oni jasno pokazuju da ne jenjava trend ekonomske krize, ali ni njena zloupotreba. Zabrinjavajuće je, kako pojašnjava, to što se smanjuje broj zaposlenih, i što se “skoro izjednačava broj onih koji rade i onih koji primaju penziju”.
“Mislim da podaci o kojima govorite, a koji se odnose na nezaposlenost, treba da zabrinu sve one koji su nadležni da vode socijalnu politiku. To je zvono za uzbunu, i treba da alarmira sve institucije da se okrenemo očuvanju radnih mjesta i stvaranju mogućnosti novog zapošljavanja. Ako se svi ne okrenemo u tom pravcu, mislim da ćemo narednih mjeseci imati još veće probleme”, rekla je Mišićeva.
Ističe da ima i građana koji su ostali bez posla, ali se nisu prijavili na Zavod za zapošljavanje RS, te onih koji su na evidenciji Zavoda, a rade u “sivoj” zoni, “na crno”.
Gotovo identično mišljenje kao Mišićeva ima i Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je naveo da “sve više građana bez posla ostaje ne iz mjeseca u mjesec, već iz dana u dan”.
“Možda treba da iskoristimo izbornu godinu da se izvrši pritisak na vlasti da se konačno otvore određeni investicioni ciklusi”, kaže Bajramović.
Ucjene poslodavaca: Jedan dio radnika, prema njegovim riječima, nije prijavljen na zavodima, jer ih ucjenjuju poslodavci. Kaže da na drugoj strani postoji veliki broj onih koji su prijavljeni na zavodima, a rade.
“To je rezultat ‘sive’ ekonomije, naša rak-rana. Alarmantno je to što je dosta magistara i fakultetski obrazovanih ljudi na biroima. U trenutku kada završite fakultet, a nemate posla, ništa vam ne preostaje nego da nastavite sa doškolovavanjem. Bolonja je proizvela dosta magistara u struci, ali ne i u naukama”, kaže Bajramović.
Čedo Kovačević, pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje RS, pita se “kako je moguće da se povećava broj nezaposlenih, kada su trendovi koji se odnose na tehnološke viškove i prekide ugovora na određeno vrijeme, negativni”.
“Evidentna je pojava da se na evidenciju Zavoda za zapošljavanje RS prijavljuje veliki broj, na primjer, žena od 58 godina, domaćica, samo da ostvare neka druga prava”, tvrdi Kovačević, i naglašava da privreda apsorbuje postojeću radnu snagu, te da nema povećanja nezaposlenosti lica koja su radila.
Prema njegovim riječima, ako se na evidencijama zavoda za zapošljavanje povećava broj lica, to ne znači da je povećana nezaposlenost.
Ipak, oni koji nemaju posla ne prihvataju objašnjenja, već samo traže da im se obezbijedi radno mjesto.
“Neću da slušam one koji tvrde da su vremena teška, da je ekonomska kriza, a pogotovo da se broj nezaposlenih ne povećava, već hoću da mi nadležni konačno obezbijede posao”, rekla je Banjalučanka, koju smo sreli ispred banjalučke filijale Zavoda za zapošljavanje RS.
Koliko je još takvih slučajeva kao što je njen, pokazuju i statistički podaci prijavljenih na zavode za zapošljavanje, a građanima ostaje da se nadaju u bolje sutra i da će uskoro biti otvorena nova radna mjesta.
Preuzeto sa www.nezavisne.com