Pošto je poslije rata preko 400 hiljada vojnika u tri vojske – Vojska RS, Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) i Armija BiH, za samo nekoliko mjeseci raspušteno, formirana je profesionalna vojska od oko 10 hiljada vojnika koja i danas broji približno toliko članova, prenosi Dojče vele.
Međutim, BiH godišnje izdvaja za oružane snage više od 150 miliona evra pa se u javnosti često vode rasprave oko toga da li je potreban tako skup vojni aparat.
Tome treba dodati i činjenicu da je pod četiri hiljade oficira i podoficira oko pet hiljada vojnika, pa se postavlja pitanje da li su Oružane snage samo dobar poslodavac za visokorangirane vojnike.
Zbog toga se sve više “običnih” vojnika odlučuje za odlazak u mirovne misije u kojima mogu da zarade i do tri hiljade evra mjesečno.
Uz Vojsku ide i pitanje NATO, a u slučaju BiH to se automatski veže za knjiženje perspektivne vojne imovine, odnosno 63 lokacije koje su u vlasništvu države ali na teritoriji dva entiteta i koje čekaju na knjiženje.
Zbog toga još od 2009. godine BiH ne napreduje prema NATO s obzirom da je tada u Talinu pristupila Akcionom planu za članstvo (MAP), nakon čega ništa nije realiziovano.
U pitanju je nepostojanje političkog konsenzusa u odnosu prema članstvu u NATO, a demilitarizacija je uvijek aktuelno pitanje koje je bilo visoko na listi i tokom uspostavljanja Oružanih snaga prije desetak godina.
Tako iz Republike Srpske godinama stižu zahtjevi za drastično smanjenje broja profesionalnih vojnika pa čak i demilitarizaciju s obzirom da se novac koji se izdvaja za armiju, kako tvrde, može izdvojiti za mnogo kvalitetnije projekte u BiH.
“Mi dugoročno ostajemo pri demilitarizaciji u BiH što podrazumjeva ukidanje vojnih struktura u borbenom smislu ali mogu da ostanu neki reprezentativni dijelovi”, kaže predsjednik RS Milorad Dodik.
BiH ima sporazum sa zemljama regiona o tzv. balansu vojnih snaga, mada je on, kako navodi Dojče vele, malo poznat u javnosti i teško je dobiti konkretne podatke o tome.
U resornom ministarstvu već dugo se ne bave političkim pitanjima, sudeći po aktivnostima koje sprovode. Ovogodišnje poplave, kaže ministar odbrane Zekerijah Osmić, izbacile su na površinu sve ono dobro što vojska BiH može da pruži u najtežim trenucima.
Značajni rezultati postignuti su i u uništavanju naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava, podsjeća Osmić.
Inače, Oružane snage BiH učestvovale su do sada u nekoliko mirovnih misija u svijetu gdje su postignuti dobri rezultati.
Više od 900 pripadnika do sada je učestvovalo u misijama u Etiopiji i Eritreji, Iraku i Avganistanu, Kongu i Maliju, što je i osnovni argument za sve one u BiH koji su za opstanak Oružanih snaga.