Belmin Zukan je rođen 1995. godine u Zenici. Po zanimanju je bachelor prava, diplomu je stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji zbog čega je nagrađen Srebrenom značkom Univerziteta u Sarajevu. Na istom fakultetu trenutno priprema master tezu na temu: „Izbor članova zakonodavnog tijela u složenim državama“. Zaposlen je u advokatskoj kancelariji Hadžić u Visokom. Predsjednik je Gradske organizacije SDP BiH Visoko. Trenutno je i član Kantonalnog odbora SDP BiH ZDK i Predsjedništva KO SDP BiH ZDK. Obnaša dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Visokog. U svojoj izbornoj jedinici nositelj je liste SDP-a za Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
BUKA: SDP je predstavio obiman plan u kojem se tretiraju mnoga pitanja, šta će biti Vaš prioritet?
Od prvog dana aktivnog angažmana moj prioritet su bila prava radnika, odnosno siguran rad i dostojanstvena plata. U ovoj oblasti se susrećemo sa veoma teškim problemima. Danas minimalna plata u FBiH iznosi oko 540 KM. Sa ovakvim rastom cijena hrane, ogrijeva i drugih neophodnih potrepština, jasno je da je ta plata ispod iznosa potrebnog za život jedne porodice.
Sljedeći veliki problem koji se direktno veže za ovu oblast jeste nezaposlenost, naročito među mladima koja prema našim podacima iznosi preko 60%. Zapošljavanje mladih, odnosno programi zapošljavanja mladih će biti moj drugi fokus. Naš plan je da omogućimo svima prvo radno iskustvo i praksu, da finansiramo start-up biznise za mlade, da mladima dajemo beskamatne pozajmice za osnivanje privrednih društava, te da kroz porezni sistem potičemo zapošljavanje mladih. Mislim da mi, mladi u politici, nemamo pravo da nam to ne bude prioritet.
BUKA: Funkcionera SDP-a nije bilo na paradi ponosa. Je li SDP stranka svih građana ili ipak nema hrabrosti da stane u zaštitu osnovnih ljudskih prava garantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?
SDP je velika stranka i ne mogu govoriti u ime svih članova, jer ne obnašam bilo koju dužnost u centralnim organima SDP-a BiH. SDP jeste i mora biti stranka svih građana, uključujući i LGBT zajednicu, i postoje ljudi unutar SDP BiH koji aktivno to i podržavaju, na primjer Saša Magazinović je učestvovao u povorci ponosa. Takva povorka je zapravo čin protesta i jedan od načina na koji članovi LGBT zajednice nastoje skrenuti pažnju na svoj položaj u zajednici, koji nerijetko trpi različite diskriminacije.
Ako želimo graditi pravnu državu, onda moramo provoditi svaku odredbu Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima koja je sastavni dio Ustava BiH, a koja garantuje pravo na izražavanje mišljenja, pravo na okupljanje i pravo na udruživanje, a brani diskriminaciju. Dakle, povorka ponosa i borba za jednakost nisu vrijednosna pitanja, nego pitanja postojanja pravne države i provođenja Ustava BiH.
BUKA: Premalo govorimo o ekologiji, planirate li se, ako osvojite mandat, boriti za zdraviji okoliš?
Pitanje ekologije, odnosno zelenih politika je neodvojivo od teme energetske tranzicije koja bila jedan od prioriteta lijevih partija u Evropi do početka epidemije coronavirusa. S nestrpljenjem sam očekivao da ćemo tu temu otvoriti opet nakon epidemije, jer mislim da će naše odluke u narednih nekoliko godina odrediti da li ćemo imati zdravo okruženje u budućnosti.
FLI je pripremio Deklaraciju o budućnosti zelenih gradova u BiH koju je potpisao veliki broj članova SDP BiH, uključujući i mene. Međutim, agresija na Ukrajinu je tu temu ponovo gurnula u drugi plan i čak postoji i regresija u do sada ostvarenom napretku, jer države poput Poljske, koja se već nalazi pod sankcijama Rusije, vide svoju energetsku sigurnost, nažalost, u neobnovljivim izvorima. Zelene teme su neodvojive od socijalnih, obzirom da svi procesi i politike koje su nužni da bismo živjeli u zelenijem i zdravijem okruženju ne smiju se odvijati naušrtb stanovnika koji ne mogu sebi priuštiti da prate korak u individualnim domaćinstvima.
Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini je na kritičnom nivou. Samo u Visokom je u toku zimskih mjeseci ta zagađenost na nivou koji je opasan po zdravlje ljudi. Zbog toga sam predlagao niz mjera našoj Gradskoj upravi, koja nikada nije odgovorila ni na jednu od mojih inicijativa iz ove oblasti. Također, autor sam nagrađenog članka na studentskoj naučnoj konferenciji Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici kao ko-autor na temu potencijala upravo Federacije Bosne i Hercegovine za sprovođenje energetske tranzicije.
BUKA: Koji su ključni problemi u Vašoj lokalnoj zajednici, a koje Vi kao zastupnik možete riješiti?
Već sam govorio o ozbiljnom problemu zagađenosti zraka čiji je jedan od uzročnika i TE Kakanj. Ipak, tražio sam u više navrata da kao grad zahtijevamo postavljanje filtera na dimnjake ove elektrane, međutim, nisam dobio podršku kolega u Gradskom vijeću. Ukoliko nakon ovih izbora budemo dio vlasti, uticat ćemo na rukovodstvo EP BiH da u što kraćem roku pristupimo rješavanju ovog pitanja koje građane cijele kotline od Zenice do Sarajeva izlaže ozbiljnom zdravstvenom riziku.
Smatram da zastupnici ne mogu raditi samo za svoju lokalnu zajednicu, nego da trebaju posmatrati širu sliku koja će uključivati barem izbornu jednicu iz koje dolaze. Zbog toga problemi Olova, Breze, Vareša i Kaknja su moji problemi jednako kao i bilo koji problem Visokog u kojem živim.
Nažalost, postoji još puno oblasti u kojima postoji prostora za rad, kao što su socijalna sigurnost, zdravstvena zaštita, prava mladih, koje su neophodne Visokom, ali od koje koristi mogu zasigurno imati i druge lokalne zajednice i van ove izborne jedinice, a za koja već imam ideje i rješenja koja nastojim i predstaviti kao kandidat na ovim izborima.
BUKA: Mladi sa kojima razgovaram ovih dana kažu da je neophodan Zakon o studentskom radu u FBiH, možete li Vi biti taj ko će se boriti da se potrebe mladih uvaže?
Zakon o studentskom radu je jedan od potrebnih propisa koje trebamo donijeti, ali sam po sebi neće riješiti sve probleme mladih u ovoj zemlji. Velika nezaposlenost mladih, obrazovanje koje nije prilagođeno stoljeću u kojem živimo, mladi koji su pri donošenju nekih od najtežih odluka u životu prepušteni sami sebi, poput recimo stambenog zbrinjavanja su jednostavno problemi koji mlade upućuju na zaključak da je budućnost vrlo neizvjesna u BiH.
Mladi iz Visokog s kojima sam radio i prije nego što sam se aktivno angažovao u politici znaju da sam i tada i danas uvijek tu na raspolaganju za sve ideje i sve probleme koje ima ova zajednica. Sretan sam što sam bio u stanju da pomognem realizaciju nekih od projekata i ideja mladih iz Visokog.
BUKA: ZDK se godinama suočava sa rizikom od polava. Korita su neuređena. Hoće li prevencija od poplava biti u Vašem fokusu rada?
Uzroci poplava su na višim nivoima od lokalnog na kojem sam do sada radio. Te nadležnosti su upravo na nivou entiteta i u oblasti zaštite životne sredine. Neuređena korita, bespravna gradnja i nepropisno odlaganje otpada dovode do katastrofalnih posljedica.
Visoko je jedna od lokalnih zajednica koja često ima probleme sa poplavama. Pokušavao sam uticati na većinu u Gradskom vijeću da o tome vodimo puno više računa pri usvajanju planskih dokumenata i kapitalnih ulaganja. U nekoliko navrata sam ostao iznenađen da o tome nadležne službe i većina u Gradskom vijeću ne razmišljaju u onoj mjeri u kojoj bi morali. Ipak, nas nekoliko opozicionih vijećnika smo uspjeli potaći lokalnu vlast da pokuša barem raditi na sprečavanju posljedica. Bez sistemskog rješenja u oblastima zaštite životne sredine, bojim se da ćemo se moći baviti samo posljedicama. Zbog toga ću u Parlamentu FBiH aktivno raditi upravo na donošenju novih propisa i dosljednom provođenju onih koje već sada imamo u oblasti zaštite voda, zemljišta i zraka.
BUKA: Imate li spremne zakone ili ideje koje bi unaprijedile život građana u FBiH?
U nekoliko navrata sam govorio o tome da smo te zakone već upućivali u proceduru, ali oni i dalje čekaju da dođu na dnevni red na različitim nivoima. Jedan od tih propisa je Zakon o minimalnoj plati u FBiH kojeg će u nacrtu razmatrati stari saziv Parlamenta FBiH u prvoj sedmici nakon izbora.
To je jedan od zakona na čijem donošenju insistiramo kao SDP BiH posljednje 4 godine. Prema tom zakonu minimalna plata danas bi iznosila oko 840 KM. To ne bi bilo dovoljno, ali bi bilo značajno više u odnosu na današnji minimum u FBiH.
Naši zastupnici su također predlagali veliki broj zakona koji bi značajno poboljšali kvalitet života ljudi u BiH, međutim, rijetko smo imali podršku. Jedan od takvih propisa je onaj za koji se Saša Magazinović bori već 200 dana, a koji bi ukinuo akcize na gorivo.
BUKA: Šta ste kao vijećnik uradili da Vašim sugrađanima bude bolje?
U periodu do izbora sam pokušao predstaviti sve ono što sam uradio u dvogodišnjem mandatu kao gradski vijećnik. Tražio sam da grad svake godine podrži 25 mladih pri osnivanju start up biznisa sa po 5 hiljada KM. Neki od tih biznisa su danas izvor prihoda za nekoliko porodica u Visokom. Predložio sam nekoliko kapitalnih projekata za naselja koja su zapostavljena, a što bi dovelo do rješavanja zaista bazičnih stvari poput kanalizacije, adekvatne ceste, rasvjete i sličnih stvari. Inicirao sam i prilagođavanje cjenovnika visočkog obdaništa različitim socijalnim grupama, kako bi svako dijete bilo u prilici da prođe takvu predškolsku socijalizaciju. Inicirao sam donošenje Gender akcionog plana za Visoko. Tražio sam provođenje detaljne revizija diploma svh uposlenih u javnom sektoru. Posebno sam sretan što sam uspio potaknuti nadležne u ZDK da počnu raditi na uvrštavanju vakcine protiv HPV u kalendar imunizacije.
BUKA: Podaci SDP-a govore da je drvna industrija u sivoj zoni 50%, ja mislim da je i veća, SDP predlaže da se uzgoj, ekploatacija i prerada drveta proglasi strateškom granom privrede u BiH. Je li to nepravedno prema prirodi?
Uzgoj, eksploataciju i preradu drveta proglasiti strateškom granom privrede u BiH je jedan od naših ključnih projekata u oblasti drvne industrije, ali bitno je naglasiti da uzgoj mora biti na prvom mjestu. Moramo biti svjesni da razvoj drvne industrije mora biti praćen redovnim i sistemskim pošumljavanjem. U suprotnom bismo radili doslovno protiv svoje budućnosti, protiv čistog zraka i zaštite životne okoline. Bojim se da upravo veliki procent sive zone dovodi našu okolinu u veliku opasnost, a u konačnici i slabi drvnu industriju. Kao gradski vijećnik sam insistirao na pošumljavanju na području Visokog, međutim, to je jedna od tema na kojoj je Gradska uprava ostala potpuno nijema. Rezultat kojim se Gradska uprava u Visokom hvalila je zasađenih 1000 sadnica u toku godine, što je, naravno, nedovoljno za lokalnu zajednicu veličine Visokog.