Na javnoj prezentaciji Nacrta Urbanističkog plana Banjaluke za period 2020–2040, koja je održana u okviru Javnog uvida, centralna tema bila je — budućnost grada kao “zelenog grada”. Iako su zvaničnici istakli da je cilj ovog dokumenta održivi razvoj i više javnih zelenih površina, građani su izrazili zabrinutost zbog konkretnih planova koji, prema njihovom mišljenju, idu upravo u suprotnom pravcu.
Posebnu pažnju izazvao je dio plana koji se odnosi na prostor sportskog i rekreativnog centra Akvana. Prema Nacrtu, planirano je da se ova zona preimenuje iz sportsko-rekreativne u stambeno-poslovnu i poslovnu namjenu. Na površini od 7.200 m² uz Aleju Svetog Save, od kružnog toka prema Akvani, predviđena je izgradnja stambeno-poslovnih objekata, dok je na mjestu sadašnjih teniskih terena predviđena poslovna gradnja — najvjerovatnije hotel.
Ovakvom planu oštro se usprotivio Teniski klub “Borac”, koji postoji još od 1958. godine, navodeći da bi time bila uništena jedna od rijetkih preostalih sportskih oaza u gradu.
“Kako govorimo o zelenom gradu, a istovremeno urbanizujemo prostor Akvane? Šta će ostati građanima osim betona?”, bilo je jedno od ključnih pitanja prisutnih na raspravi, na koje nije ponuđen jasan odgovor.
Građani nisu dobili odgovore ni na druga važna pitanja, uključujući sudbinu javnih površina širom grada, učestale promjene regulacionih planova, te zašto se dozvoljava gradnja objekata velikih gabarita u centru grada, bez obzira na postojeću okolinu i potrebe zajednice.
Igor Uletilović iz Programa – Održiva mobilnost i urbano planiranje Centra za životnu sredinu, rekao je da je javna prezentacija protekla uz umjereno interesovanje građana.
“Ipak, izostalo je veće uključivanje stručne javnosti i članova Savjeta za izradu Urbanističkog plana, što bi dodatno unaprijedilo kvalitet diskusije. Apelujemo da se u narednom periodu, odnosno u narednim koracima usvajanja ovog plana, posebno tokom Javne rasprave, uključi veći broj građana i stručne javnosti, jer masovnija uključenost i pritisak mogu dovesti do izmjena u interesu javnog dobra. Kao i svaki put, važno je naglasiti da Banja Luka već više od 30 godina nema urbanistički plan. To znači da grad nema definisanu dugoročnu strategiju i viziju razvoja, što je zapravo osnovna uloga ovakvog dokumenta. Umjesto toga, u praksi imamo veliki broj regulacionih planova, koji se donose parcijalno – na nivou blokova ili čak pojedinačnih parcela – bez uzimanja u obzir šire slike. Upravo takav pristup doveo je do haotičnog urbanističkog stanja u kojem se Banja Luka danas nalazi”; rekao je za BUKU Uletilović.
Ističe da kada govorimo o aktuelnom Nacrtu Urbanističkog plana, važno je podsjetiti da se radi o ponovljenom Nacrtu koji sadrži određene izmjene u odnosu na verziju predstavljenu prije tri godine.
“Upravo te izmjene izazvale su najviše kritika i tokom Javne prezentacije, jer su najmanje u skladu sa javnim interesom. Riječ je o rješenjima koja podstiču veću izgrađenost, veće gabarite objekata i gušće stanovanje, a pojedine izmjene idu i do prenamjene javnih prostora u stambeno-poslovne zone. Najdrastičniji primjer je prostor Akvane, koji je trenutno namijenjen sportu i rekreaciji, a prema novom planu dijelovi tog javnog zemljišta predviđeni su za poslovne i stambeno-poslovne sadržaje. Posebno je problematično što je usvojeni Nacrt izrađen bez konsultacija sa članovima Savjeta za izradu urbanističkog plana, iako Savjet čine univerzitetski profesori i stručnjaci iz ove oblasti. Centar za životnu sredinu, koji je takođe član Savjeta, potvrđuje da članovi nisu bili uključeni u proces donošenja odluka, što dovodi u pitanje transparentnost i stručnu utemeljenost predloženih rješenja”, dodaje naš sagovornik.
Kaže da kako je Javni uvid u plan još uvijek u toku, očekuju da izrađivači Plana konačno uključe u proces i članove Savjeta, te da se detaljno razmotre predložene izmjene koje očigledno idu u korist jedne interesne grupe, a na štetu građana i javnog interesa.
BANJALUKA BEZ URBANISTIČKOG PLANA OD 1990. GODINE
Posljednji Urbanistički plan Banjaluke donesen je davne 1975. godine, a važio je do 1990. Od tada, a naročito u posljednjoj deceniji, građani svjedoče učestalim izmjenama regulacionih planova koje često idu na štetu javnog interesa, bez uvažavanja mišljenja struke i stanovništva.
Zbog toga je nedavno formirana Građanska inicijativa “Za Plan”, koja traži da se zaustave sve izmjene regulacionih planova dok se ne usvoji novi Urbanistički plan. Inicijativu su pokrenuli brojni pojedinci iz civilnog sektora, uz podršku organizacija kao što su Centar za životnu sredinu, Transparency International BiH i Helsinški parlament građana Banjaluka.
Građanima je poručeno da i dalje mogu učestvovati u procesu:
Javni uvid traje do 15. septembra, a do tada svi zainteresovani mogu dostaviti svoje primjedbe i komentare na Nacrt Urbanističkog plana. To mogu učiniti pismenim putem na adresu Gradske uprave ili elektronski, u skladu sa objavljenim procedurama.