Foto: Nikola Ćurlić, BUKA
Banjalučko prigradsko naselje Ponir nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 700m. Otkada postoji ovo naselje, mještani nikada nisu imali redovno vodosnabdijevanje iz gradskog vodovoda. Za vodu su koristili lokalne izvore, koji tokom ljetnjih mjeseci gotovo u potpunosti presuše.
Sada će u njihovim kućama po prvi put iz česme poteći voda iz javnog vodovoda.
“Otkad postojimo imamo problem sa vodom. Ovo je visinska zona gdje izvori nestaju u ljetnom periodu. Po nekoliko mjeseci nema vode, tako da se snalazi kako ko umije”, kaže mještanin Ponira Nikola Ćurlić, dodajući da se nekada voda donosila na ramenima ili na konjima sa velike udaljenosti. “Voda se nosila na štapu na koji se nabace dvije kante, sa svake strane ili na konjima, sa izvora koji su udaljeni nekoliko stotina metara ili kilometar. U zadnje vrijeme izlazila nam je u susret gradska uprava koja je cisternom dopremala vodu, pa se nekako premoštavalo”, kazao je Ćurčić o tome kako su se mještani ovog sela do sada snabdijevali vodom.
“Postaćemo i mi građani prvog reda kao i svi ostali. Tri stvari u životu moraš da imaš: vodu, struju i put, da bi mogao da opstaneš i da živiš tamo gdje bi volio, a voliš tamo gdje si se rodio”, kazao je mještanin Nikola Ćurlić.
Danas je za predstavnike Gradske uprave i za novinare upriličen obilazak završnih radova na izgradnji rezervoara koji će sa najviše kvote u Poniru snabdijevati ovo naselje, ali i naselja koja se nalaze u nižim visinskim zonama.
Obzirom da se radi o izazovnom terenu, nepristupačnom za teške mašine, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objasnio je šta je sve bilo potrebno obezbijediti kako bi se ovaj projekat mogao realizovati.
“Za ovaj projekat bilo je potrebno stvoriti hiljade predusolova. Nijedan uslov se ne stvara ako se vi grčevito za to ne izborite. Ovo je veoma je izazovan projekat zato što su naselja na različitim visinskim zonama, i ima puno uvala, kotlina, koje morate na različite načine da tretirate. Probijate šume, nasipate dionice puta, sve to da biste mogli graditi. Morate i obezbijediti novac, bilo je potrebno pronaći više stotina hiljada maraka, samo da mehanizacija dolazi. Džaba što je projekat u vrijednosti 2 miliona, kad bez tih 300 hiljada za puteve i sve drugo, ne možete graditi ova dva rezervoara, a struka je rekla da se to ovdje gradi, zato što je ovo najviša kvota”, pojasnio je gradonačelnik Banjaluke.
“Da svaki pedalj Banjaluke dobije vodu”
Ovaj projekat je dio širih napora da sva naselja u Banjaluci budu obuhvaćena vodosnabdijevanjem iz gradskog vodovoda.
“Cilj smo gotovo ostvarili u 90%, da svako naselje u našem predivnom gradu, svaki dio, svaki pedalj Banjaluke, bude pokriven vodom, da ima gradsku vodu i redovno vodosnabdijevanje. Da bismo to uradili, bilo je potrebno da uložimo i još uvijek ulažemo više desetina miliona maraka. Na teritoriji Bronzanog Majdana smo uložili više od 2 miliona i riješili problem redovnog vodosnabdijevanja. Slavićka će biti do kraja maja ili početka juna, za preko 150 domaćinstava. Isto važi za teritoriju Donjih Kola, ista situacija, 1.2 miliona i u tim dijelovima Banjaluke da ne bude da zimi ima vode, a ljeti nema. Uskoro završavamo i projekat u Racunama, Krupa na Vrbasu. Gotovo 1.7 miliona je uložene za vodosnabdijevanje u Jagarama, za više stotina domaćinstava na cijeloj toj teritoriji i sve kuće koje će se u budućnosti graditi imaće vodu. Tamo smo već podijelili besplatne vaučere”, objasnio je Stanivuković.
Da bi se voda dovela do Ponira bilo je potrebno prije toga dovesti je do sela Jagare.
“Bez Jagara ne može ni ovdje da dođe voda. Potrebno je da uradimo potisne cjevovode i sve drugo. Da bismo vodu danas dovukli ovdje, ovo je jedna od najvažnijih kvota, zato što dva rezervoara po 300 kubnih metara koje ćemo raditi na Poniru sa preko 14km vodovodnih sistema, investicijom više od 2 miliona je neophodno da uradite da bi Ponir imao vodu, da bismo krakove puštali do Jagara, Debeljaka, Starčevice. To je trasa, da cijela ova teritorija ima vodu. Kada završimo ove radove, krakove možemo širiti ka Trešnjiku, ka Debeljacima i spuštati na različite visinske dijelove, naselja Starčevica, Potok, kuće koje se nalaze u rekreativnoj zoni Banj Brdo”, rekao je Stanivuković.
Govoreći o rokovima za završetak projekta, Stanivuković je rekao da je sa izvođačem dogovoren plan da do polovine septembra bude rok za podjelu besplatnih vaučera stanovništvu za priključak na vodovod.
“Vodovod će da očisti cijevi, da izvrši svu dezinfekciju i podijelimo vaučere. Dok ljudi budu pravili šahtove, mi puštamo vodu i susretnemo se polovinom septembra, da do kraja septembra voda teče na česmama vaših kuča. To je realan plan koji ćemo mi ispoštovati”, najavio je gradonačelnik, dodajući da se sa ovom investicijom ostvaruje cilj gradske uprave da do kraja 2024. godine svaki dio Banjaluke ima vodu.
Naredni prioritet biće kanalizaciona mreža sa kolektorima, najavio je Stanivuković.
Gradski menadžer koji vodi projekat vodosnabdijevanja Jagara, Bojan Kresojević podsjetio je da se projekat finansira iz sredstava Evropske unije.
“Od početka mandata do danas, završili smo 205km cjevovoda, što je najveći iskorak u odnosu na prethodne mandate. U okviru projekta vodosnabdijevanja Ponira, koji se finansira između ostalog iz sredstava Evropske unije, projekat Voda 3 će imati dodatnih 14km cjevovoda. Započeli smo radove u Šumarima, gdje ćemo imati 6-7km cjevovoda. Zajedno sa Racunama i započetim projektima, do 270km cjevovoda će biti do kraja 2024 godine, što nas dovodi do toga da 99 posto građana Banjaluke bude pokriveno gradskim sistemom snabdijevanja i to je nešto sa čime možemo biti ponosni”, kazao je Kresojević.
“Želimo da građani ne žive samo u centru, već i u ovoj prelijepoj prirodi”
Pored samog vodovoda, mještani Ponira dobiće i dodatnu infrastrukturu.
“Prethodni petak smo imali posjetu Evropske delegacije koji imaju obavezu da vrše nadzor nad realizacijom projekta koji oni finansiraju i ono što smo im rekli jeste da za nas najveći nadzor i ispit su građani. Iz tog razloga, mi se trudimo da dinamika bude mnogo bolja i mnogo brža od planirane. Nakon obilaska, oni su potvrdili da je dinamika iznad očekivane”, kazao je gradski menadžer.
Ovim projektom građanima Banjaluke omogućeno je da i van uže gradske zone imaju sve uslove za život.
“Ovo je jedan od primjera projekata koje finansira EU a koji pokazuje da se može raditi kvalitetno. Ne samo što ćemo obezbijediti 14km cjevovoda, 2 bazena od 300 kubika, već ćemo obezbijediti i pristupne puteve, za šta je izdvojeno 350 hiljada KM. Mještani Ponira će tako imati i dodatnu uslugu, dodatnu infrastrukturu. Na taj način ćemo ovu prelijepu prirodu, koja se nalazi na 700m nadmorske visine, učiniti još atraktivnijom. Mi želimo da građani ne žive samo u centru, već u prelijepoj prirodi, a ovaj projekat podržava takve aktivnosti”, rekao je Kresojević.