Neformalna grupa studenata Univerziteta u Banjaluci organizuje treći po redu skup podrške kolegama u Srbiji, koji će se održati u subotu, 15. marta, u kampusu Univerziteta s početkom u 11.30 časova.
“Za sve one koji nisu u mogućnosti da budu fizički prisutni na velikom studentskom protestu u Beogradu, organizujemo ovaj skup u Banjaluci. Pozivamo vas da nam se pridružite da zajedno podignemo glas u znak solidarnosti, kako bismo jasno poručili da nismo nijemi posmatrači, već aktivni učesnici Narodnog bunta koji su pokrenuli studenti u Srbiji”, objavili su organizatori na Instagram stranici “Studenti za studente”.
Naglašavaju da okupljanje nema političku pozadinu, već isključivo služi kao podrška kolegama i svim slobodnim ljudima koji se već pet mjeseci bore za pravdu.
“Ovo smatramo našom akademskom i ljudskom, univerzalnom dužnošću. Podrška ne smije izostati! Do ispunjenja zahtjeva!”, poručili su studenti.
Ovaj skup dolazi kao odgovor na višemjesečne proteste u Srbiji, koji su započeli nakon tragičnog incidenta u Novom Sadu, gdje je urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici rezultiralo smrću 15 osoba. Ovaj događaj izazvao je masovne proteste protiv korupcije i zahtjeve za odgovornošću vlasti.
Podsjetimo, i studenti u Sarajevu okupljeni oko neformalne grupe “Hoće l’ ta promjena”, izrazili su više puta nezadovoljstvo zbog neodgovornosti vlasti nakon razornih poplava koje su u oktobru prošle godine odnijele 27 života. Protesti su održani u februaru 2025. godine, a studenti su zahtijevali transparentnost i odgovornost za katastrofu koja je pogodila zemlju.
Za sutra, u kampusu UNSA planiraju izložbu svakodnenice nakon poplava.
Ovi događaji, kažu sagovornici Buke, ukazuju na rastuće nezadovoljstvo među mladima u regionu, koji sve glasnije zahtijevaju odgovornost vlasti i borbu protiv korupcije.
Studentska okupljanja u Bosni i Hercegovini, prema riječima sociologa Seada Pašića, predstavljaju specifičan izraz društvenog revolta koji je nastao kao refleksija na studentski pokret u Srbiji. Ciljevi su jasni: društvo odgovornosti, poštovanje zakona i jasna poruka stranačkim korumpiranim elitama da postoji društveni sloj koji može potaknuti procese ka ozdravljenju zemlje i društva. On ističe da je društvo u BiH zarobljeno u nacionalističkim zajednicama koje nude ekskluzivne i ideološke pristupe, koji ne doprinose blagostanju stanovništva.
Sociolog dodaje da studenti sada artikuliraju vlastite interese, bez ideoloških magli o ugroženosti, i da je društvo koje je inkluzivno jedino sposobno omogućiti prosperitet, progres i nadu u bolje sutra.
I Stojana Valan, diplomirana teologinja i master filozofije, je još ranije za portal BUKA komentarisala okupljanja banjalučkih studenata. “Studente i profesore koji su se okupili u kampusu, sjećajući se žrtava novosadske tragedije, možemo smatrati pokazateljem potencijala Banjaluke za pozitivne promjene u društvu. Ta okupljanja, koja su se proširila na čitav region, preplavljena su duhom, energijom i željom za boljim društvom, uprkos apatiji kojoj smo prisiljeni”, rekla je Valan.
Ona je naglasila kako su studenti u Banjaluci zadržali čvrst stav, odbijajući političke uplive i insistirajući na tome da blokade ostanu isključivo njihov izraz. “Duhovitost transparenata i elokventni govori studenata jasno pokazuju da se bore za vlastite interese, a ne za ideološke floskule koje im se nameću”, dodala je Valan.
Jedan od najistaknutijih transparenata na banjalučkom protestu nosio je poruku „Jablanica – Novi Sad, ista borba drugi grad“, što Valan vidi kao dokaz da mladi ljudi u BiH nadmašuju podjele proizašle iz ratnog diskursa. “Ovi studenti su svjesni društva u kojem žive i ne pristaju na podjele koje im se nameću od onih koji žele izbjeći sopstvenu odgovornost”, zaključila je Valan.
Violeta Gluvačević, profesorica srpskog jezika u Medicinskoj školi, Banjaluka je u svom autorskom tekstu za BUKU istakla da mladi nisu izgubljena generacija, već glas budućnosti, hrabri i spremni da se bore za pravedniji sistem. Kroz analizu književnih djela sa učenicima, nastojala je probuditi kritičko razmišljanje, ali je suočena sa pitanjem mladih koji sumnjaju u mogućnost promjena. Strah je ključni faktor koji oblikuje društvo, ali mladi pokazuju da je moguće suprotstaviti se manipulacijama i boriti se za slobodu i pravdu. Violeta ističe da mladi na ulicama pokazuju hrabrost i podsjećaju nas na važnost slobode koja se ne može kupiti, nego mora biti osvojena.