Osim što se radi o zastareloj tehnologiji, koja primjenu ima još samo kod nostalgičara, ili za rad na starijim mašinama u industriji, koje su dizajnirane da informacije primaju sa njih, prema istraživanjima britanskih medija, flopi diskete se danas uglavnom koriste još samo za ukras, za skidanje leda sa šajbe automobila, podmetač za pivo ili slične “uradi sam” namene, jer već godinama proizvođači kompjutera ne nude flopi “čitače” u osnovnoj opremi.
Prema računici, 200 flopi disketa, koliko je naručila gradska uprava za 2013. godinu sadrži ukupno 288 megabajta “skladišnog prostora”. Na običan prazan DVD koji se u prodavnicama može kupiti po ceni od jedne i po marke, stalo bi 6.444 flopi diskete, a na jedan USB, kapaciteta jednog gigabajta, kakvi se dele uz priveske, upaljače i olovke, stalo bi nešto manje od četiri godišnje narudžbe flopi disketa od strane grada Banjaluke!
Obrazloženje za nabavku 200 flopi disketa, koje smo dobili od gradske uprave, jeste to da 307 od 520 računara u Administrativnoj upravi ima, kako kaže portparol Milenko Šajić – “utor” za disketu, “što znači da imaju mogućnost korištenja diskete”. Primjera radi, u redakciji Pressa RS, od 50 računara njih 40 takođe ima “utor” za disketu, ali ne i hardver koji čita diskete, jer se iste ne koriste još od pojave kompakt diskova i pristupačnih USB stikova.
Uradi sam
Ukoliko pokušate da pretražite internet tragajući za podacima o tome kako se u 2013. godini mogu upotrebiti flopi diskete, naići ćete na veliki broj artikala, savjeta i “uradi sam” tutorijala. Tako se flopi diskete mogu iskoristiti kao materijal za torbu, za korice malog rokovnika, materijal za kantu za otpatke, držač olovaka, držač za laptop, zidni sat i još mnogo korisnih stvari.
– Tačno je da se u tehničkoj specifikaciji kompjuterskog potrošnog materijala nalazi količina od 200 komada flopi disketa, što ne znači da će narudžba biti i izvršena. Ugovorom o nabavci kompjuterskog potrošnog materijala “broj 12-G-644/13 od 28. februara 2013. godine u članu 5. stav 1.” je precizirano da će se roba isporučivati sukcesivno, na osnovu narudžbenice kupca. To znači da ne moramo, ako nemamo potrebe, naručiti ni jednu jedinu disketu – kaže portparol gradske uprave Milenko Šajić.
Zbog čega uopšte postoji potreba za naručivanjem, ili razmišljanjem o naručivanju flopi disketa za gradsku upravu, nismo dobili odgovor. Flopi diskete nemaju nikakve prednosti u odnosu na savremene prenosne medije, ali zato imaju veoma mali skladišni prostor – 1,44 megabajta što je ekvivalentno veličini manje fotografije ili polovini pjesme u mp3 formatu – slabu brzinu prenosa podataka, te veliku sklonost ka kvarenju i gubitku podataka.
Skupštinska tema
U svakom slučaju, ukoliko je gradskoj upravi za godinu dana potrebno 288 megabajta prostora za čuvanje podataka, svakako su mogli da prođu jeftinije kupovinom (ili traženjem na poklon) jednog USB stika od jednog gigabajta, ili upola manjeg – od 500 megabajta, koji su zbog malog kapaciteta već počeli da doživljavaju sudbinu flopi disketa, odnosno ne daju se više ni na poklon.
Za 288 megabajta prostora, iz gradskog budžeta plaćeno je 110 maraka, a za isti iznos moglo je biti kupljeno 11.264 megabajta prostora, na savremenijoj, bržoj i pouzdanijoj tehnologiji.
Nabavka 200 flopi disketa bila je među temama i u gradskoj skupštini, gde je poslanik Aleksandar Zolak postavio pitanje – da li ovo znači da će u ovoj godini porasti potreba za flopi disketama – jer su do sada gradski službenici trošili 20 disketa godišnje, a za 2013. godinu – naručeno je 10 puta više!?