Riječ je o projektu Fondacije Friedrich Ebert, pomoću kojeg se vršila
samoprocjena mjerenja statusa slobode izražavanja i medija u Bosni i
Hercegovini.
Cilj ovog medijskog barometra je da se da veći značaj vrijednosnim ocjenama,
ali i omogući grupacijama građanskog društva te medijskim aktivistima da svoje
nalaze vrednuju i mjere direktno prema deklaracijama i dokumentima koje su
usvojile i prihvatile njihove vlade.
Kako je pojašnjeno na samom uvodu tribine od strane Tanje Topić,
koordinatorke projekta ispred FES samo ocjenjivanje stanja u medijima nije bilo prepušteno samo
osobama iz medija, nego se nastojalo da se istaknu pogledi i iskustva drugih
informiranih građana iz organizacija kao što su univerziteti, sindikati, ili
grupe za ženska prava.
“ Grupa stručnjaka uglavnom se sastojala od pet do šest članova koji dolaze
iz medija i jednakog broja članova koji dolaze iz civilnog društva čime se
osigurava da ocjenjivanje ne bude prepušteno samo osobama iz medija, već da se
istaknu pogledi i iskustva drugih informisanih građana” stoji u publikaciji
Balkanski medijski barometar.
Kako je objašnjeno, na samom kraju dvodnevne panel diskusije koja se dogodila u septembru 2011. godine
učesnici debate su tajnim glasanjem ocjenjivali svaki od pokazatelja ocjenama
na skali od jedan do pet.
Ukupan rezultat za Bosnu i
Hercegovinu bio je, na osnovu ocjena panelista, 2,6.
Urednica medijskog barometra Nataša Tešanović, direktorica Alternativne televizije iz Banjaluke predstavila je danas rezultate medijskog
barometra prema pokazateljima podijeljenim u četiri sektora sa generalnom
ocjenom :
Sektor 1 : Sloboda izražavanja, skupa
sa slobodom medija – efektivno je zaštićena i promovisana
Ocjena sektora 1 : 3,8
Sektor 2 : Medijsko okruženje, koje
uključuje i nove medije, karakterišu raznovrsnost, nezavisnost i održivost
Ocjena sektora 2 : 2,1
Sektor 3 : Regulisanje
radio-televizije je transparentno i nezavisno ; državna radio-televizija
transformisana je u istinsku javnu radio-televiziju
Ocjena sektora 3 : 2,2
Sektor 4 : Mediji ispoljavaju visok
nivo profesionalnih standarda
Ocjena sektora 4 : 2,3
Na kraju izlaganja Nataša Tešanović je prezentovala pozitivna i negativna
dešavanja u medijima u toku proteklih nekoliko godina.
Od negativnih pomenuta je podijeljenost javnosti u cjelini a posebno medija, po
etničkim linijama, isto tako i podijeljenost entitetskih javnih emitera i
političkih vođa u entitetima. Kao negativno je ocijenjen veći broj slučaja
direktnog uplitanja vlasti u uređivačke odluke javnih RTV servisa koji se
koriste kao propagandni alat u službi vladajućih stranaka.
“Povećan je pritisak na slobodu izražavanja i na profesionalne novinare od
strane političara i vjerskih vođa te je prisutan uticaj vjerskih ustanova na
izvještavanja u pojedinim medijima, obnovljen je govor mržnje i upotreba jezika
nasilja u nekim medijima. Itaknuti su medijski napadi na pojedince, kao i gubitak
povjerenja javnosti u medije, kao i zastrašivanje novinara od političara i
oglašivača, kao i njihova pojačana autocenzura” samo su neki od primjer
anegativnih događaja predstavljenih kao dio projekta Balkanski medijski
barometar.
Kao pozitivni događaji navedeno je njih nekoliko.
Povećan je broj internetskih medija i društvenih mreža, jače je prisustvo
civilnog društva u medijima , ali i činjenica da nevladin sektor vrši pozitivan
uticaj na način izvještavanja o žeama, nasilju u porodici i drugim temama od
društvene važnosti.