Izvršna vlast se hvali rastom prihoda od doprinosa, ali ne spominje gubitak od preko 5.000 radnih mjesta
Nekoliko dana prije početka primjene izmjene Zakona o doprinosima FBiH koja podrazumijeva smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41.5 na 36 posto, javnosti se obratio federalni premijer Nermin Nikšić. U saopćenju objavljenom na web-stranici Vlade Federacije BiH, premijer najavljuje primjenu novih propisa od 1. jula ove godine.
Nikšić navodi kako je Vlada potvrdila da je partner i radnicima i poslodavcima, te dodaje kako smanjenje doprinosa predstavlja važan korak u nastavku šire ekonomske reforme s ciljem rasterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije.
“Svaki potez koji činimo je međusobno povezan i planiran. Prvi je bio povećanje minimalne plate, sada smanjujemo doprinose, a idući je fiskalizacija. Sve su to karike istog lanca reforme koja ima za cilj snažniju, pravedniju i moderniju ekonomiju”, rekao je premijer Nikšić.
Traženje metodologije koja će negativnu sliku pretvoriti u pozitivnu
Podsjetio je kako je početkom ove godine stupila na snagu odluka Vlade Federacije BiH o minimalnoj plati, kojom je najniža mjesečna neto zarada u FBiH povećana na 1.000 KM.
“Taj potez, koji je u startu naišao na različite reakcije, pokazao je pozitivne učinke. Naime, najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da reforma već ima konkretne efekte. Na dan 31. maja 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH iznosio je 133.593, što je povećanje u odnosu na 129.784 iz maja prošle godine. Također, broj zaposlenih na isti datum iznosio je 546.129, što je rast u odnosu na april 2025. godine, kada je broj zaposlenih bio 544.613”, kaže Nikšić.
Iz ove izjave premijera primjetno je kako su u Vladi FBiH odustali od poređenja broja zaposlenih s istim mjesecom u 2024. godini, s obzirom da ni ta metodologija više ne daje pozitivne rezultate. Sada se, kako vidimo, broj zaposlenih počeo porediti s prethodnim mjesecom.
Razne kombinacije se pokušavaju, samo se broj zaposlenih ne poredi s početkom godine, odnosno s danom stupanja na snagu odluke o rastu minimalne plate. Upravo od tog dana, Federacija BiH je izgubila 5.323 radnika, ali to nećete čuti u izjava funkcionera Vlade FBiH. Naime, posljednjeg dana prošle godine u Federaciji BiH bile su zaposlene 551.452 osobe, dok ih je na dan 31.5.2025. godine je 546.129.
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, pojašnjava za Buku šta se krije iza ovih akrobacija.
“Ne može se to tako računati. To je bacanje prašine u oči. Ukoliko smo na početku prošle godine imali određeni broj zaposlenih, pa onda u toku godine imali blagi ekonomski rast, a u sklopu tog rasta čitava Federacija je proizvela dodatnih 7.000 radnih mjesta. Na kraju te godine imamo kumulativni iznos. Nakon toga, za Novu godinu se uvodi rast minimalca bez fiskalne reforme, i mi smo od početka godine do danas izgubili više od 5.000 radnih mjesta. Dakle, prošlogodišnji porast Vlada je tom mjerom izbrisala. Sada je veoma glupo porediti prošlogodišnji april i ove godine maj, ili ovogodišnji april i maj, jer izbacujete efekat rasta ekonomije u toku prošle godine. Ovo je, dakle, pokušaj Vlade da od jedne slike koja je negativna napravi pozitivnu, bacajući pozitivni spin”, ističe profesor Karamujić, konstatirajući da se ove stvari znaju već u srednjoj ekonomskoj školi.
Nadalje, u svom obraćanju premijer Nikšić hvali se rastom prihoda od doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.
“Naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i za slučaj nezaposlenosti također bilježi rast. U periodu januar–maj 2025. godine naplaćeno je 2,56 milijardi KM doprinosa, dok je u istom periodu 2024. godine ta brojka iznosila 2,22 milijarde KM, što predstavlja porast od preko 336 miliona KM”, navodi Nikšić.
U krizi privredu trebate rasteretiti, a ne opteretiti
Profesor Karamujić smatra da rast prihoda od doprinosa na ovakav način nije za pohvalu.
“Vlada je povećanjem minimalne plate povećala i doprinose i to značajno i zbog toga prikupljaju više novca u budžet. To je rezultiralo povećanjem nezaposlenosti jer su ubili neka preduzeća i neke privredne grane. Neka preduzeća ne mogu izdržati to povećanje poreza i morali su da otpuste radnike. U doba kada je Evropa u recesiji, u krizi, treba da se obratno radi, da se rastereti privreda, da bi ona mogla opstati na zahtjevnijem tržištu. Umjesto toga, Vlada je više opteretila privredu. To je tako nepametno da to nije normalno”, naglašava naš sagovornik.
Istovremeno, dok se Vlada FBiH hvali većim prilivom novca od doprinosa, freelanceri još čekaju da vlast otkloni nepravdu koja im se godinama čini. Nepravdu, koju je čak utvrdila i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH.
Prihodi od doprinosa rastu, ali ne i šanse da se ispravi nepravda prema freelancerima
Naime, freelanceri u FBiH plaćaju doprinose za PIO šest posto, te za zdravstveno osiguranje četiri posto, ali zauzvrat ne mogu se liječiti u javnim zdravstvenim ustanovama, niti im se računa radni staž.
Na ovaj problem upozoravali su mnogi, od ekonomista do ombudsmena. No, Vlada FBiH nije prstom mrdnula da ispravi nepravdu.
“To je još jedan pokazatelj kako naša Vlada radi nepametno. Za ovo stvarno ne treba puno ekonomskog znanja. Mi pokrivamo neefikasna trošenja Vlade u stotinama miliona. Vlada je morala smanjiti svoja neefikasna trošenja, a stimulisati privredu koja bi mogla zaposliti još više ljudi, a koji bi na kraju platili još više poreza. Oni su uradili obratno, ubili su preko 5.000 radnih mjesta i time se hvale. Oni će ovako moći manipulisati ljudima sve dok im mi to dopustimo. Tu ste vi mediji da to razotkrijete”, jasan je Karamujić.
Profesora smo pitali i da li očekuje da će poslodavci iskoristiti smanjenje doprinosa u FBiH sa 41.5 na 36 posto za povećanje plata radnicima.
“Mislim da neće. Ovdje se radi o smanjenju doprinosa koji idu na teret poslodavca. Dakle, to plaća poslodavac. Sada će se poslodavcu smanjiti obaveze za određeni iznos i imat će oni prostora da to prebace radniku ukoliko žele, međutim, ne moraju. To nije dio primanja radnika, već dio obaveza koje plaća poslodavac. Poslodavci će to napraviti samo tamo gdje moraju, odnosno ukoliko shvate da će izgubiti radnika. Da bismo imali rast plata radnika, nama je potrebna fiskalna reforma, a ne ad hoc intervencija. Ovo je neka iznuđena mjera. Nama treba fiskalna reforma koja će biti u skladu s fiskalnom strategijom. Dakle, jedan smislen, sistematski pristup rješavanju problema optimizacije ekonomskih aktivnosti”, zaključuje profesor Karamujić.