Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Tino Tomas, u razgovoru za Fenu istakao je da se trenutno provode zakonom propisana arheološka istraživanja u Hercegovini. Ova iskopavanja vrše se prvenstveno radi zaštite baštine koju bi izgradnja autoceste mogla ugroziti.
„Osnovni cilj takve vrste istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja i omogućiti nastavak zacrtanih infrastrukturnih radova“, kazao je Tomas, pojasnivši da Studij arheologije vrši sustavno prikupljanje terenskih podataka i kartiranje površinskog arheološkog zapisa.
Tajne obiteljskih grobnica: Nakit, oružje i lončarsko kolo
Istraženi tumuli (gomile) predstavljaju nalazišta iz domene kulta mrtvih. Iako su parcijalni podaci o njima postojali u literaturi, ove lokacije nikada ranije nisu bile predmet naučne obrade. Tomas naglašava da su ove gomile posebne po dokumentiranom obredu sahranjivanja i bogatim prilozima.
Preliminarna arheološka istraživanja u Hercegovini potvrdila su da je riječ o skupnim grobnicama, najvjerojatnije bližih krvnih srodnika. Uz ostatke pokopanih, pronađeni su:
- Vrijedan nakit i metalni dijelovi nošnje.
- Oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.
- Nalazi koji korespondiraju s periodom osnivanja grčkih kolonija početkom 4. st. pr. Kr.
Misterija naroda Daorsa: Pitanje identiteta
Povodom napisa da otkrića pripadaju narodu Daorsa, Tomas navodi da je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor.
„Mi ovo najnovije otkriće samo uvjetno vežemo za narod Daorsa, nikako kategorički. Nalazi korespondiraju s vremenom u okviru kojega Daorsi doživljavaju apogej, ali prakse sahranjivanja se razlikuju od onih istraženih na samom Daorsonu“, pojašnjava Tomas. S obzirom na to da su pogrebni rituali strogo definirani i konzervativni, postavlja se logično pitanje – radi li se o istom narodu u užem smislu?
Arheologija kao turistički potencijal Hercegovine
Iako Hercegovina obiluje lokalitetima, Tomas upozorava da BiH zaostaje za okruženjem zbog nedostatka institucionalnog okvira i stručnog kadra. Smatra da kvalitetno valorizirana baština može potaknuti razvoj specifičnih oblika turizma.
„Baština se ranije promatrala kao statična i neprofitna vrijednost, ali odgovorna turistička valorizacija može osigurati ekonomsku održivost. Ipak, to je osjetljiv proces jer su nalazišta neobnovljivi resursi“, upozorava pročelnik.
Problem devastacije i crnog tržišta
Nažalost, arheološka istraživanja u Hercegovini često su u sjeni devastacije lokaliteta. Tomas konstatira da ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala nepovratno oštećuju nalazišta, a predmeti gube znanstvenu vrijednost izuzimanjem iz izvornog konteksta.
Zabilježeni su slučajevi preprodaje blaga putem interneta i krijumčarenja preko granice, što ukazuje na postojanje crnog tržišta. „Takve aktivnosti uzrokuju trajni gubitak podataka i dijela kulturnog identiteta zemlje“, zaključio je Tomas za Fenu.