Politički akteri u Bosni i
Hercegovini su obesmislili sve što im je došlo pod ruku. U ovoj zemlji je
postalo prirodno da predsjednik jedne političke stranke kaže javno, bez imalo
suzdržavanja, da određena direktorska pozicija u nekom javnom preduzeću pripada
stranci kojom on rukovodi.
Sve što je u normalnom
svijetu besmisleno i protuzakonito ovdje je postalo norma i pravilo. Tako su
samoprozvane elite u praksu uvele i to da se na direktorske pozicije u javnim
preduzećima za koje postoje konkursi pri zapošljavanju imenuju stranačke osobe.
To se desilo i ovaj put u
priči oko imenovanja direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Konkursi kao paravan za
međustranački dogovor
“Indirektni porezi pripadaju
našoj strani i mi ćemo imenovati nekoga. Za sada još nismo donijeli odluku, a
naravno da je Zoran Tegeltija jedan od najozbiljnijih i najstručnijih ljudi iz
te sfere. Treba da prvo razgovaramo s njim da vidimo da li on to hoće ili neće.
Ništa još nije dogovoreno, vidjet ćemo”, kazao je Dodik početkom februara
ove godine.
Nekoliko dana kasnije, u intervjuu za
Buku, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić će kazati da stranke SDP, NiP i Naša
stranka neće odustati od direktorske pozicije UIO BiH.
“Što se tiče UIO, predstavnici SDP
BiH su od prvih pregovora jasno artikulisali stav da ova pozicija treba
pripasti probosanskom bloku i sada mislimo isto. Nastavićemo razgovarati o ovom
pitanju, a smatram i da su argumenti na našoj strani. Kadrovska rješenja još
nismo razmatrali, ali mogu reći da imamo više kvalitetnih eksperata koji bi
radili dobar posao na tom mjestu”, rekao je Nikšić.
No, da li će osoba koja dođe na
poziciju direktora jedne javne institucije biti kvalitetan ekspert nije bitno,
bitno je samo da visokopozicionirani stranački dužnosnik pokaže prstom na
instituciju.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica
Transparency International BiH, kaže da je jednostavno objašnjenje imenovanja
na ovakve ključne pozicije.
“Rukovodstvo ključnih institucija i
agencija na državnom nivou se svodi apsolutno samo na međustranački ili
unutarstranački dogovor u odnosu na to kome je red da pripadne određena
pozicija. I apsolutno bilo kakve druge procedure, vezano za javne konkurse,
vezano za ispunjavanje uslova i sve ostalo su samo tu da pokriju prethodno
uspostavljeni dogovor. I to smo viđali ranije na primjeru apsolutno svih
institucija i agencija na nivou Bosne i Hercegovine, ali i na drugim nivoima.
Sve ovo se dešava bez obzira na kvalitet kandidata na konkursu, bez obzira na
prethodne kvalifikacije i položaj”, ističe za Buku Korajlić.
Iluzija postojanja konkurencije i
kriterija za izbor
Ekonomski stručnjak Igor Gavran za
Buku je objasnio ulogu konkursa u javnim institucijama, pa i u slučaju Uprave
za indirektno oporezivanje BiH.
“Konkursi u javnom sektoru već
decenijama uglavnom ne služe ničemu osim da neka komisija naplati dnevnice ili
druge naknade i da se stvori iluzija postojanja konkurencije i kriterija za
izbor. Ni novi ni prethodni ni prvi direktor UIO BiH nije izabran zato sto je
pametan i sposoban nego jer je tako politički dogovoreno i to isto vazi i za
sve ostale javne pozicije bez ikakvih naznaka da se u budućnosti promijeni.
Jedan od ključnih motiva bavljenja politikom i ulaska u vlast u BiH je upravo
raspodjela pozicija i nema ničega novoga ni drugačijeg sada u odnosu na ranije.
Nekada se dogodi da dogovoreni kandidati imaju potrebne kvalifikacije i
iskustvo i potencijalno bi mogli biti i sposobni za tu funkciju ali to je
uglavnom slučajnost i ni u kom smislu nije uticalo na izbor”, jasan je Gavran.
Korajlić podvlači kako je posebno
zanimljiv današnji primjer imenovanja Zorana Tegeltije (SNSD) na poziciju
direktora UIO BIH.
“Zoran Tegeltija je trenutno ministar
u Vijeću ministara BiH i sa te pozicije prelazi na poziciju direktora Uprave za
indirektno oporezivanje BiH, što bi trebalo biti sporno s aspekta nespojivosti
funkcija i sa strane potencijalnog sukoba interesa, ali to u ovom slučaju neće
imati nikakav utjecaj na proces donošenja odluke. Iznad svega ovoga je opet
međustranački i unutarstranački dogovor”, govori nam izvršna direktorica TI BiH.
Kao jedan od problema ona navodi i to
što su zakoni poput onoga o ministarskim i vladinim imenovanjima okvirno
postavljeni te konstatuje kako su takvi zakoni ostavili prostora političkim
strankama da ne moraju uopšte izabrati najboljeg kandidata.
Izigravanje zakona i propisa
Ono što je posebno apsurdno u ovom
slučaju jeste da se Zoran Tegeltija pojavljuje i kao čovjek koji raspisuje
konkurs, koji se na njega i prijavljuje i koji na kraju bude izabran.
Naime, konkurs za direktora Uprave za
indirektno oporezivanje BiH raspisuje Upravni odbor ove institucije.
Na čelu Upravnog odbora je po
automatizmu državni ministar finansija, a u UO još sjede i entitetski ministri
finansija, te po jedan ekspert iz Vijeća ministara i dva entiteta.
Dakle, kao predsjedavajući Upravnog
odbora UIO BiH Tegeltija je bio u ulozi osobe koja raspisuje konkurs, a potom
se na isti prijavio kao kandidat.
Na konkursu su ga birali ostali
članovi Upravnog odbora, odnosno njegove kolege.
“Upravo to je najspornije u svemu.
Ali, ovo nije jedina situacija gdje gledamo da ljudi iz Upravnog odbora ulaze
na mjesta direktora. Imali smo i ranije za
neka javna preduzeća i ključne institucije slične situacije. Ovdje imamo
i dodatno situaciju gdje osoba koja obavlja funkciju ministra u Vijeću
ministara koje donosi odluke i na kraju bude imenovana od istog Vijeća
ministara. Jednostavno smo obesmislili sve procedure, ljudi prelaze sa mjesta
zastupnika u Parlamentu na mjesto direktora javnog preduzeća, ili sa mjesta
ministra na isto, bez obzira na to šta Zakon propisuje i da li postoji neka
ograničenja. Nažalost, i ta ograničenja koja postoje, kod nas se na vrlo vješt
način izigravaju tako što će se to podvesti pod neka druga objašnjenja i
slično. Nemamo o čemu više govoriti kada je riječ o osiguranju sprečavanja
sukoba interesa, kvalifikacijama ili bilo čemu drugom. Zna se na kraju da je
sve odluka, koalicije i stranke”, naglašava Korajlić.
I naravno, opet će za nekoliko dana
predsjednici stranaka SNSD-a, SDP-a i ostalih koje čine Vijeće ministara da nam
nastave priču o tome kako su oni za evropske integracije BiH, a paralelno će i
dalje da ignorišu 14 prioriteta Evropske komisije među kojim je i
depolitizacija javnih preduzeća i institucija.
Dakle, jasno je da nismo dobili
nikakve promjene već samo nastavak izigravanja propisa i privid demokratije.
Kandidati nikada nisu saznali ocjene
O tome koliko je konkurs za direktora
UIO BiH bio farsa najbolje je potvrdio i jedan od kandidata koji su se
prijavili na konkurs.
Naime, Dževad Nekić, generalni
revizor institucija FBiH kazao nam je ranije da kandidati uopšte nisu dobili
rezultate konkurse, niti znaju kako su ocijenjeni.
“Sa rezultatima provedenog intervjua
upoznat sam iz medija kao i svi građani, nikada nisam dobio zvaničnu
informaciju od komisije koja je provodila proceduru (Upravni odbor UIO).
Imajući u vidu sva dešavanja i skepticizam u cjelokupan proces, 26.04.2023.
godine Komisiji sam podnio Zahtjev za pristup informacijama za uvid u Poslovnik
o radu komisije, kriterije za ocjenjivanje i rang listu kandidata. Dana
27.04.2023. godine predsjednica komisije Jelka Milićević pismeno me
obavijestila da je svu dokumentaciju u vezi sa konkursom kao i moj Zahtjev
dostavljen Vijeću ministara BiH. Očekujem odgovor radi preduzimanja i
pokretanja sljedećih aktivnosti”, istakao je Nekić u intervjuu za Buku”, uz
konstataciju da je na sceni zakon sile a ne sila zakona.
“Direktor UIO nije politička funkcija
te ovakve aktivnosti koje su provedene u
tom smjeru da se zaista izabere već unaprijed određena osoba ukazuju na visoku
političku korupciju svih sudionika. Ovakvim odnosom i ponašanjem nenormalno je
postalo normalno jer su važniji politički izvršioci nego zakoni i vladavina
prava, dakle, na sceni je zakon sile a ne sila zakona”, zaključio je Nekić.