Izbor sudije Ustavnog suda BiH, a koji se bira iz Federacije
BiH, glavna je tema u Parlamentu FBiH, već mjesecima. Naime, potreba za
imenovanjem novog sudije Ustavnog suda BiH javila se još u augustu 2022. godine
kada je sudija Mato Tadić napunio 70 godina. S obzirom da je to gornja starosna
granica za rad u Ustavnom sudu, prirodno je bilo da se krene u proces
imenovanja novog sudije.
Zastupnici biraju između Marina Vukoje i Marina Vukoje
Proces još nije završen, a na sjednici Zastupničkog doma
Parlamenta FBiH zakazanoj za danas, planirano je da se zastupnici izjašnjavaju
o jednom kandidatu – Marinu Vukoji. Očigledno je da su predstavnici SDP-a BiH,
Naše stranke i NiP-a odlučili da ispune želju Dragana Čovića, predsjednika
HDZ-a BiH, te da u Ustavni sud BiH za narednih 20 godina pošalju stranačkog
čovjeka.
U dosadašnjem procesu mnogo je manjkavosti. Od toga da je
radna grupa intervjue s kandidatima vršila u tajnosti, do toga da su kandidate
za Ustavni sud ocjenjivali pojedini federalni zastupnici koji nemaju nikakve
veze s pravnom strukom. Mnogima je sporno i to što je Komisija za izbor i
imenovanje pred federalne zastupnike poslala samo ime jednog kandidata, a ne
listu s više kandidata.
Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH, kaže da je dosta
manjkavosti nastalo zbog procedure, ali i da je bilo narušavanja same
procedure.
“Imali smo asistenta na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Haruna
Išerića, koji nije mogao prisustvovati sjednici radne grupe dok su se radila
intervjuisanja kandidata. Dakle, zatvorena za javnost, a nije trebala biti.
Proceduralno, mogao je prisustvovati ko god hoće, uz naravno ranije pribavljenu
dozvolu. Gospodin Išerić je tražio, nije dobio. Imamo pitanje izmjene
poslovnika i članova radnih tijela. Da li je procedura narušena, jer su u
međuvremenu mijenjali poslovnik i mijenjali su se članovi Komisije za izbor i
imenovanje. To je proceduralna manjkavost”, ističe za Buku Čavalić, te navodi
najveći problem u ovoj priči.
“Ustavom je zagarantovano pravo zastupnika da biraju. Ako
nema alternativa, a alternativa podrazumijeva da budu minimalno dva izbora,
onda mi ne možemo govoriti o biranju. Parlament nije tu da potvrđuje, Parlament
treba da bira. Činjenica da smo dobili jednog kandidata samo pokazuje da se ne
može ostvariti to ustavno pravo da se bira iako se ono moglo ostvariti jer je
desetak kandidata ispunjavalo uslove da budu na listi kandidata za sudiju
Ustavnog suda BiH”, naglašava Čavalić.
Radna grupa
nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata
A upravo je Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu u
Sarajevu, ranije najbolje objasnio sve manjkavosti procesa u izboru sudije
Ustavnog suda BiH.
Kao posebnu
stavku zbog koje je sam proces izbora sudije Ustavnog suda BiH sporan Išerić je
istakao sastav i kompetentnost radne grupe za sprovođenje postupka izbora
sudije.
“Radnu
grupu, koja je intervjuisala kandidate za sudiju Ustavnog suda i trebala ih
rangirati temeljem njihovih sposobnosti su činili: doktor medicine (Mladen
Bošković), mašinski tehničar (Irfan Durić), diplomirani pravnik (Rasim
Smajlović) i dvoje sudija (Hakija Zajmović i Božana Banduka). Dakle, u sastav
radne grupe koja je kandidatima za članstvo u instituciji koja je čuvar Ustava
BiH, postavljala stručna pitanja i onda bodovala njihove odgovore su bili
mašinski tehničar i doktor medicine. Kako su ova dva člana radne grupe mogli
ispuniti povjereni zadatak, ostaje nepoznanica u ravni misaone imenice. Dakle,
radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata i zbog toga
procedura mora biti poništena”, pojasnio je Išerić.
Politički
diktat prije sposobnosti
Napomenuo je
da je radna grupa morala rangirati kandidate temeljem njihovih sposobnosti da
obnašaju funkciju sudije Ustavnog suda.
“Kako sam
već ranije naveo, Radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje
kandidata. To se je posebno pokazalo na primjeru bodovanja Zvonka Mijana.
Zvonko Mijan je bio registrar Ustavnog suda 14 godina. Biti registrar Ustavnog
suda znači poznavati ustavno pravo kao i praksu Ustavnog suda i Evropskog suda
za ljudska prava u ravni, a ako ne i bolje, nego same sudije Ustavnog suda.
Kako je moguće da jedan državni službenik, sutkinja općinskog suda, te još dva
kandidata, budu rangirani iznad Zvonka Mijana. Moguće je samo onda kada ih
rangiraju nekompetentna lica, po političkom diktatu i zanemarujući sposobnosti
kandidata”, objasnio je Išerić.
Osim brojnih
proceduralnih propusta, mnogi zamjeraju što je Parlamentu dostavljeno ime
Marina Vukoje, koji iza sebe nema pravosudnu karijeru i koji je stranački
blizak HDZ-u BiH, s obzirom da je nakon prethodnih izbora bio kandidat ove
stranke za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.
Dakle, Vukoja
je godinama uposlenik Parlamentarne skupštine BiH, i iza sebe nema pravosudnog
iskustva, ali je pobijedio na konkursu kojeg su provodili, između ostalih,
mašinski tehničar i doktor medicine.
Previše je ovo
neozbiljnosti i propusta za izbor kadra koji će na poziciji ostati narednih 20
godina, s obzirom da sudijama Ustavnog suda BiH mandat traje do 70. godine
života.
Funkcija
sudije Ustavnog suda BiH davno je postala predmet političkog dogovora ili
potkusurivanja. Federalni parlament je svojevremeno u Ustavni sud BiH imenovao
i kadrove SDA. Naime, federalni zastupnici su ranije u Ustavni sud BiH poslali
Mirsada Ćemana, bivšeg zastupnika SDA u Parlamentu BiH i Seadu Palavrić,
nekadašnju visoku dužnosnicu SDA.
Jedina razlika
u odnosu na sadašnji izbor Vukoje je što je tada Parlament FBiH imao više
opcija da bira, a sada nema. Sada je samo jedna opcija na stolu, iako je deset
kandidata bilo prijavljeno za ovu poziciju.
“Iako su se
ranije birali kandidati koji su povezani s političkim subjektima, što je loša
praksa, ali bili su, ali ipak je i tada bila mogućnost da se bira između više
kandidata. Ako pogledamo arhivu iz 2008. godine, vidjet ćemo da je čak bilo i
više krugova prilikom izbora, i kako su otpadali neki kandidati, da bi na kraju
ostalo na jednom kandidatu”, kaže Čavalić.
Nakon
jučerašnje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, prvi čovjek ove stranke Dragan
Čović je kazao da vjeruje da će postupak imenovanja Vukoje danas biti završen.
Hoće li
zastupnici poslušati Bećirovića?
Nedugo nakon
toga, uslijedilo je saopštenje za javnost člana Predsjedništva BiH Denisa
Bećirovića (SDP BiH) koji je pozvao federalne zastupnike da ne glasaju za
Vukoju.
“Komisija
za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz
kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat HDZ-a (između više od deset
drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih
nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red
istaknutih pravnika visokih moralnih kvaliteta. Na listi uspješnih kandidata,
ispod prvoplasiranog kandidata, komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je
rangirala brojne druge pravnike koji su, prema kriterijima i standardima
pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima
facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata
za sudiju Ustavnog suda BiH. Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti
predmet političke trgovine između čelnika različitih stranaka. Niko nema pravo
da određuje sudije Ustavnog suda BiH na neformalnim međustranačkim sastancima i
da legalno izabrane organe vlasti pretvara u puke izvršioce dogovora stranačkih
čelnika”, poručio je Bećirović.
Konstatovao je
da se zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH “mora omogućiti da
biraju sudiju, a ne da aklamacijom potvrđuju prijedlog Komisije za izbor i
imenovanje”.
Vrijedi
napomenuti da ni u samom SDP nije bilo jedinstvenog stava oko izbora Vukoje.
Jedan od zastupnika koji se nije slagao s idejom da na Parlament dođe samo
jedan kandidat je i šef Kluba SDP-a Damir Mašić.
Čavalić smatra
da poziv Bećirovića kreira tektonske poremećaje unutar vladajuće većine.
“Procenti da
će neustavno biti izabran gospodin Vukoja sada vjerovatno opadaju, nakon ovog
saopštenja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, konstatuje Čavalić.