Infografika koju je objavio Visual Capitalist, zasnovana na podacima UN World Population Prospects za 2025. godinu, pruža sumornu, ali neophodnu sliku demografske budućnosti svijeta. Među zemljama sa najvišim procentom starijeg stanovništva (65+), Bosna i Hercegovina i njeni susjedi zauzimaju zabrinjavajuće visoke pozicije. Ovi podaci nisu samo statistika; oni su najava dubokih ekonomskih i socijalnih izazova koji nas očekuju.

Bosna i Hercegovina i Regionalni Kontekst
Prema prikazanim podacima za 2025. godinu:
- Bosna i Hercegovina: Nalazi se visoko na listi sa 22.9% stanovništva starijeg od 65 godina, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 718,000 ljudi.
- Hrvatska: Ima još veći udio starijih, sa 23.6% (oko 909,000 ljudi).
- Srbija: Također je ispred BiH, sa 23.1% starijeg stanovništva (oko 1.5 miliona ljudi).
- Slovenija: Stoji neznatno bolje, ali i dalje vrlo visoko, sa 22.2% (oko 470,000 ljudi).
Ono što je odmah uočljivo jeste da ovo nije izolovan problem BiH, već jasan regionalni trend. Zemlje bivše Jugoslavije, uz druge evropske države poput Italije, Portugala i Njemačke, suočavaju se sa ubrzanim starenjem populacije. Dok su na vrhu liste Monako i Japan, čije su ekonomije i socijalni sistemi neuporedivo snažniji, prisustvo naših zemalja u samom vrhu predstavlja alarm za uzbunu.
Šta Ove Brojke Znače za Naše Društvo?
Posljedice ovakve demografske strukture su dalekosežne i pogađaju temelje društva i države.
1. Pritisak na Penzioni i Zdravstveni Sistem
Ovo je najočiglednija i najdirektnija posljedica. Penzioni sistemi u regionu uglavnom funkcionišu na principu međugeneracijske solidarnosti, gdje trenutno zaposleni uplaćuju doprinose za isplatu penzija sadašnjim penzionerima. Sa sve manjim brojem radnika i sve većim brojem penzionera, ovaj sistem postaje matematički neodrživ.
- Neodrživost Penzija: Odnos broja radnika i penzionera drastično se pogoršava. To znači da će buduće vlade morati ili da smanjuju penzije, podižu starosnu granicu za penzionisanje, ili značajno povećavaju doprinose, što dodatno opterećuje radnu snagu i privredu.
- Preopterećenost Zdravstva: Starija populacija prirodno zahtijeva više zdravstvenih usluga. To stvara ogroman pritisak na zdravstvene budžete, bolnice i medicinsko osoblje, koje je i samo pogođeno emigracijom.
2. Ekonomska Stagnacija i Nedostatak Radne Snage
Starenje stanovništva nije samo socijalni, već i prvorazredni ekonomski problem.
- Manjak Radnika: Kompanije se već danas suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane, ali i bilo kakve radne snage. U budućnosti će ovaj problem biti još izraženiji, što će kočiti investicije, inovacije i ukupan ekonomski rast.
- Smanjena Potrošnja i Inovativnost: Mlađa populacija je motor potrošnje i tehnoloških inovacija. Društvo sa dominantno starijim stanovništvom ima drugačije potrebe, manju sklonost riziku i sporiju adaptaciju na nove tehnologije.
3. Socijalne Posljedice i “Prazna Zemlja”
Demografske promjene preoblikuju i socijalnu strukturu.
- Problem “Dvojnog Tereta”: Za razliku od Japana ili Njemačke, starenje u BiH i regionu nije samo posljedica dužeg životnog vijeka i niskog nataliteta, već je dramatično ubrzano masovnom emigracijom mladih i radno sposobnih. Mladi odlaze, ostavljajući iza sebe starije roditelje, što stvara fenomen “praznih sela i gradova” i prekida tradicionalne porodične veze gdje su mlađi brinuli o starijima.
- Usamljenost i Socijalna Izolacija: Veliki broj starijih osoba, naročito u ruralnim područjima, ostaje da živi samo, bez adekvatne socijalne i zdravstvene podrške.
Zaključak: Vrijeme za Strateški Odgovor
Podaci sa grafikona nisu predviđanje daleke budućnosti, već opis stanja koje će nastupiti za manje od godinu dana. Bosna i Hercegovina i region se nalaze usred demografske oluje koja prijeti da uruši ekonomske i socijalne temelje.
Rješavanje ovog problema zahtijeva hitan, sveobuhvatan i dugoročan strateški pristup koji uključuje:
- Ekonomske Reforme: Stvaranje bolje poslovne klime i bolje plaćenih radnih mjesta kako bi se mladi zadržali u zemlji.
- Pronatalitetne Politike: Stvarne i izdašne mjere podrške porodicama sa djecom (finansijska pomoć, vrtići, poreske olakšice).
- Reforma Penzionog i Zdravstvenog Sistema: Prilagođavanje sistema novoj demografskoj realnosti kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost.
- Upravljanje Migracijama: Razmatranje politika koje bi mogle privući radnu snagu iz drugih zemalja kako bi se popunile praznine na tržištu rada.
Ignorisanje ovih brojki je put u sigurnu stagnaciju. Budućnost i prosperitet Bosne i Hercegovine i cijelog regiona direktno zavise od toga koliko ćemo se uspješno i brzo suočiti sa izazovom starenja stanovništva.