Američka ekonomska agresija: Bh. privreda na čekanju i u neizvjesnosti

Domaće vlasti ne shvataju ozbiljno problem carina

Privremena suspenzija američkih carina na uvoz robe iz velikog broja zemalja uskoro će biti okončana što znači da će se države tek susresti s problemima prilikom izvoza svoje robe na tržište Sjedinjenih Američkih Država. 

Carine na snagu stupaju 1. avgusta, a na listi zemalja koje će za izvoz robe plaćati visoke carine je i Bosna i Hercegovina. 

“Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Američke Države će uvesti carinu od samo 30 posto na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini”, naveo je američki predsjednik u pismu Predsjedništvu BiH. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Trump sve radi jer smatra da trgovinski odnosi “nisu recipročni”, odnosno da je bilans trgovinske razmjene SAD-a sa BiH i drugim državama u deficitu. 

Ekonomski analitičar Draško Aćimović u izjavi za Buku kaže da je BiH imala mogućnost da još pri prvoj objavi o uvođenju carina, prije nekoliko mjeseci, uđe u pregovore i dogovore sa SAD-om. No, ta je šansa propuštena. 

“Neko to nije dozvolio i vrijeme je da se počnu u BiH definisati konkretno krivci koji kroz proceduru zaustave određene pozitivne pomake zemlje kao i razlozi zbog kojih je to učinjeno. Opet nismo propustili priliku da se osramotimo i budemo jedna od rijetkih zemalja koje nisu ušle u te procese sa SAD-om”, kaže Aćimović. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Posljedice takvih postupanja već se osjete, a prva je uvođenje carina od 30 odsto. 

“Druga je politička, odnosno to da BiH nije svrstana u prijateljske zemlje koje traže saradnju sa SAD-om i predlažu konkretna rješenja. Predsjednik Tramp je ponudio da se svakoj zemlji koja između ostalog odluci da dio svoje proizvodnje, usluga, završne dorade itd prenese u SAD omogućiće najbolje uslove za rad i odnose između zemalja”, dodaje Aćimović. 

To je, smatra, velika šansa za BiH budući da je sektor namjenske industrije u BiH najviše pogođen novim američkih stopama za carinjenje robe koja se uvozi iz BiH. 

“Manjinski vlasnici nekih od tih kompanija u BiH su američke kompanije. Ako se daju bespovratna sredstva u desetinama pa i stotinama miliona od stane entitetskih vlada za vrlo upitne aranžmane, postavlja se pitanje zašto se mali dio tih sredstava nije usmjerio u projekat poboljšanja ekonomske i političke saradnje sa SAD-om”, kaže Aćimović. 

Američka politika je neurotična

Obim trgovinske razmjene BiH i SAD-a je mali i ne može ozbiljno uzdrmati privredu, ali već je jasno da će u pojedinim sektorima doći do problema, vjerovatno i otkaza. 

„Ova besmislena i ni na čemu razumnom a pogotovo ekonomskom utemeljena odluka SAD da BiH uvede abnormalno visoku carinsku stopu od 30%, iako neznatno nizu od one iz aprila, neće uticati na većinu privrede jer naš izvoz u SAD se svodi na mali broj proizvoda“, kaže za Buku ekonomista Igor Gavran. 

Prije svega će biti pogođeni izvoznici namjenske industrije, ali oni su toliko konkurentni i traženi u svijetu da će se vjerovatno brzo snaći, prilagoditi i naći druge kupce. 

„Jedino ako se uvede slična carina na uvoz iz EU u SAD bi mogli očekivati posredne negativne efekte na ostatak bh. privrede. Naravno ništa od ovoga nije i zaista konačno jer američka je politika neurotična i možeš se puno toga još promijeniti do avgusta. A na kraju će najviše negativnih efekata upravo imati Amerikanci i možda se jednog dana prizovu pameti i prestanu s ovom ekonomskom agresijom na ostatak svijeta“, kaže Gavran. 

Iako je obim trgovinske razmjene BiH i SAD-a dosta manji nego što država ima sa, naprimjer, Evropskom unijom, efekti američkih carina morali su biti ozbiljnije shvaćeni. 

No, domaće vlasti se ponašaju kao da se radi o stotinama maraka, a ne stotinama miliona KM. 

Aćimović je zabrinut zbog izjava bh. političara da je obim izvoza u SAD mali i iznosi “samo 200 miliona”. 

“Za njih  je to skoro pa nešto potpuno nevažno, onda mislim da je umjesna usporedba da se njima smanje plate 30% jer i ” to je samo mali neki dio njihovih primanja. Naravno da je svima jasan odgovor i da bi oni za uzimanje novca iz njihovog džepa išli do Strazbura da se žale”, govori Aćimović. 

Vjeruje da BiH još ima šansi da uvede reda u sistem, ali da je vremena sve manje. 

“Evropska unija je najvažniji partner BiH, ali već se problemi koje imaju zemlje EU počinju odražavati na BiH i vidimo u zadnjih godinu dana velika otpuštanja u kompanijama koje su radile određene djelatnosti za evropske partnere. Posebno je zabilježen veliki broj otpuštanja u tekstilnoj industriji”, zaključuje Aćimović. 

Dok Evropska unija danonoćno pokušava urazumiti američkog predsjednika i njegovu politiku carina, bh. vlasti sve prepuštaju slučaju. Ne postoje ni minimalni politički koraci ka poboljšanju saradnje sa SAD-om i pronalaskom rješenja za izvoznike koji već razmišljaju da li će od avgusta njihova roba imati kupca. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije