Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obavezujuća i mora se poštovati, saopćeno je danas iz Ambasade Njemačke u BiH, prenosi N1
“Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa.
Očekujemo od vlasti Republike Srpske da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz Ambasade Njemačke u BiH.
Inače, nakon što je Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske trajala tokom čitavog dana na red je došlo i glasanje.
Poslanici NSRS usvojili su odluku o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH protiv bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika. Dan održavanja referenduma je 25. oktobar.
Od presude do danas
Podsjetimo, Milorad Dodik je pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, a Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je presudu početkom augusta 2025.
Nakon toga, Centralna izborna komisija BiH utvrdila je prestanak njegovog mandata predsjednika Republike Srpske, čime se automatski aktivira zakonska obaveza raspisivanja prijevremenih izbora u roku od 90 dana nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdi, a nakon razmatranja žalbe Dodikove odbrane koja je uložena. Raspisivanje prijevremenih izbora je obaveza propisana Izbornim zakonom BiH, a ne politička odluka.
Ukoliko Dodik odbije provesti odluke Suda BiH, CIK-a ili drugih državnih institucija, to bi predstavljalo novo krivično djelo – neizvršavanje odluka nadležnih organa – za koje je već ranije osuđen po drugom osnovu.
Poseban paradoks je u tome što on javno tvrdi da ne priznaje institucije BiH, a istovremeno se na njih obraća kada mu to odgovara – žalio se Apelacionom odjeljenju, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, zatražio otkup kazne te se odazivao na saslušanja u Sudu BiH u drugim predmetima.
Sporni referendum
Najavljeni referendum o pravnom i ustavnom statusu Republike Srpske također je sporan s pravne strane. Entiteti u BiH nemaju ustavnu nadležnost da referendumom odlučuju o pitanjima državnog suvereniteta ili secesije, a Ustavni sud BiH je već ranije poništavao rezultate referenduma koji su izlazili izvan entitetskih ovlasti, poput onog o 9. januaru iz 2016. godine.
OHR je u više navrata upozorio da takvi potezi predstavljaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i destabilizaciju države.