Visoki predstavnik u BiH nema ni snage ni volje da sankcioniše Milorada Dodika, čiji postupci zaslužuju da ga se u potpunosti eliminiše sa političke scene. Rekla je ovo u intervjuu za Buku Alma Kratina, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Federacije BiH. Ona je zabrinuta zbog zastaja BiH na putu ka NATO savezu, a usvojeni zakoni nisu dobri i usvojeni su u netransparentnim procedurama.
BUKA: Kako komentarišete izjavu predsjednice Evropske komisije koja je rekla da su bh. vlasti uradile više u posljednjih godinu nego u prethodnih 10?
Rekla bih prije svega da nam je svima u interesu da nakon preporuke Evropske komisije za otvaranje pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom tu preporuku razmotri i prihvati Evropsko vijeće krajem marta. To je najvažnije i bez ulaženja u pitanje koliko su za to zaslužne bh vlasti.
Ono što vidimo kao rezultat ispunjavanja prioriteta koji su bili obaveza da dobijemo preporuku za otvaranje pregovora, toliko je na simboličkoj razini implementirano da bez nekih faktora izvan toga teško da bismo imali ovu dobru vijest. Naravno, u javnom prostoru čujemo velike samohvale koje dolaze iz Vijeća ministara prvenstveno.
Istovremeno, razmišljajući o našem NATO putu, zabrinuta sam zbog zastoja na tom putu i to je dijelom odgovor i na vaše pitanje.
Dakle, vlasti proteklu godinu nisu ništa uradile na nastavku NATO puta i zanimljivo je da se to rijetko problematizira i u sjeni je očigledno neke potrebne isforsirane slike o uspjesima vlasti na državnoj razini.
Realno, imamo vrlo malo usvojenih zakona koji su bili prioritet, i to usvojeni u netransparentnim postupcima, u formi koja će zahtjievati izmjene želimo li ih uskladiti sa evropskim standardima. Geopolitički momenat nam ide na ruku i naprosto spadamo u područje koje je Evropi potrebno stabilno pod kontrolom.
Opasnost koja se nastavlja za Bosnu i Hercegovinu, sem zastoja NATO puta jeste sve ono što je ostavljeno za malo kasnije, nakon otvaranja pregovora sa EU, jeste ono što se ultimativno od trojke traži od strane SNSD-a i HDZ-a, u prvom redu Zakon o sudovima i Izborni zakon po njihovim mjerilima.
Dakle, ta sprega SNSD-a i HDZ-a i njihova vizija budućnosti za ovu zemlju uvijek je konstanta koju treba obuzdavati prije punog zamaha i zbog svega što je izrečeno u javnom prostoru od njihovih partnera u vlasti, kako na državnoj, tako na federalnoj razini, potreban je izniman oprez.
BUKA: Federalni parlament nije se od konstituisanja pokazao previše učinkovitim. Jeste li Vi zadovoljni radom svojih kolega iz skupštinskih klupa?
Za vizualizaciju neučinkovitosti i neodgovornosti rukovodstva Parlamenta počet ću sa činjenicom da u Zastupničkom domu u kojem djelujem nemamo Program rada Zastupničkog doma. Mada je Poslovnikom o radu jasno definisana procedura donošenja nacrta i prijedloga Programa rada to ne postoji.
S druge strane, kao zastupnik nikad ne znate kome da se obratite u rukovodstvu sa prijedlozima za određene zastupničke aktivnosti, jer imamo predsjedavajuću u ostavci već mjesecima, i predsjedavajućeg u pokušaju, koji iz sjednice u sjednicu zaključcima parlamentarne većine ostvaruje ili ne ostvaruje pravo da vodi sjednice.
Tako se desilo da nema ni uslova da se sjednica otvori i održi.
No, svejedno to nije spriječilo da se zahvaljujući usvojenom zaključku većine na nepostojećoj sjednici ipak verificira mandat novoj zastupnici koja ulazi u Parlament nakon odlaska zastupnika iz Kluba HDZ-a.
To govori u prilog stanja i snage parlamentarne većine koja nema vremena da čeka da se steknu uslovii i da po propisanim procedurama dobije još jednu ruku u Parlamentu.
Što se zakona tiče, nismo vidjeli ništa značajno što je produkt rada nove Vlade. Ono što je dosad usvojeno uglavnom je definisano od strane prošle Vlade, kako Zakoni iz oblasti energetike, Strategija turizma ili Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici,koju je vlada usvojila krajem 2023. godine, a rukovodstvo Parlamenta nije stavilo na Dnevni red sjednice do dana današnjeg, mada imamo dramatičnu situaciju vezano za porast nasilja i devijantnih ponašanja.
Što je još gore, Vlada je nastavila loše prakse prošle Vlade u odnosu na Parlament, pa se tako oglušila i na zaključak kroz koji je Parlament tražio da nam na zastupničke klupe dostave novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona.
Zastupnici su budžet imali prilike vidjeti 24 sata prije stavljanja na Dnevni red, čime je Vlada nadmašila loše procedure prošle Vlade i pokazala da od lošeg uvijek može lošije. Naravno, ništa od amandmana upućenih od strane zastupnika nije uvaženo.
Parlamentarna većina je takva da je potpuno jasno da se još drastičnije funkcioniše na principu ucjena, jer su uvijek jedna ili dvije ruke toliko dragocjene da kreiraju ambijent u kojem nema mjesta za provođenje politika u interesu građana. Sve je orijentisano na neke interese koje možete samo naslutiti ili ih prepoznate kroz naknadna vladina imenovanja i sl.
Za situacije koje nisu dobro predvidjeli, parlamentarnoj većini nije problem krenuti u protivustavne izmjene poslovnika kako bi riješili situaciju u kojoj nemaju kontrolu nad procesima.
Izmjene poslovnika koje su napravili nisu unaprijedile rad Parlamenta, čak su unazadile parlamentarni život.
BUKA: Prije četiri godine bili ste jedna od zastupnica koja je tražila smjenu federalne Vlade zbog nabavke respiratora. Tadašnji premijer Fadil Novalić sada je pravosnažno osuđen. Kada se osvrnete na zahtjeve iz 2020. nema smjene, ali ima presude. Jeste li zadovoljni?
Mi smo tad tražili smjenu i odgovornost rukovodstva Vlade Novalića, Miličević i Drljače. Nije se to odnosilo samo na tu situaciju, mi smo kritizirali nemanje vizije da se krene u reforme na koje se ta ista vlada obavezala još 2014. usvajanjem čuvene Reformske agende. Nije bilo ekonomskih reformi koje bi stvorile uslove za pokretanje neophodne reforme zdravstvenog i sistema socijalne zaštite. Nismo imali prilike da kao zastupnici utičemo na to.
Situacija sa koronom samo je još više pokazala sve probleme unutar same vlade i nespremnosti da se nosi sa zahtjevnim periodom. To se vidjelo i sa kašnjenjem usvajanja čuvenog korona zakona za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica nastalih usljed korone.
Uostalom, revizorski izvještaju koji su se odnosili na rad ministarstva jasno su pokazali sve nedostatke i propuste.
Nezavisno sudstvo i tužilašvo pred kojim smo svi isti je standard koji svi priželjkujemo i možda je najcjelovitiji odgovor o situaciji u kojoj bi smo svi mogli biti zadovoljni.
Sada to očigledno nije tako jer da je tako sudstvo i tužilaštvo, koje odavno ima itekao materijala za krivično gonjenje onih koji djeluju antiustavno iz dana u dan, odavno bi već djelovalo.
BUKA: Dok se u Sarajevu govori kako Dodik otima državnu imovinu, Vlada Federacije državnu imovinu daje stranim investitorima pod koncesiju. Ima li razlike i da li nam je potrebno da dajemo našu zemlju za mizerne koncesione naknade?
Na tu činjenicu su mnogi ukazivali, no Vlada Federacije očigledno nije bila previše zabrinuta upozorenjima i nastavili su procedure koje obezbjeđuju ispunjenje ciljeva bez razmišljanja o posljedicama.
Državno pravobranilaštvo je isključeno iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta.
Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja u druge namjene bez saglasnosti Pravobranilaštva BIH usvojila je Vlada FBiH, a premijer Nikšič izjavljuje da ima saglasnost Visokog predstavnika u ovom slučaju.
Kako sada stvari stoje, ni tekst Zakona o šumama koji nam nedostaje godinama u legislativi, nakon što je već davno Zakon proglašen neustavnim ova vlada ne priprema u dobrom pravcu.
Imali su prilike i taj zakon već uputiti u parlamentarnu proceduru jer je odbor za poljoprivredu u prošlom mandatu zajedno sa strukom, Šumarskim fakultetom i ministarstvom usaglasio tekst Zakona o šumama koji je finaliziran, ali povučen od nove Vlade, ali to nisu učinili jer su i tu nastavili s lošim praksama koje su navodno kritizirali i kroz koje govore da od njih sve počinje, što je pogubno u svjetlu interesa građana.
BUKA: U ovom slučaju jasno je da nema reakcije međunarodne zajednice, u drugim slučajevima ima. O čemu se radi? Dupli aršini?
Pa, zasad nema, što ne znači da neće biti, ponekad je u pitanju tajming iz određenih razloga.. Nemojmo zaboraviti da je ova Vlada imenovana zahvaljujući suspenziji Ustava na jedan dan, što nije nigdje u Evropi zabilježeno, pa u tom svjetlu se treba posmatrati i odnos međunarodne zajednice prema onome što ova vlada radi i podrške tome. Naravno ako razmišljamo o akterima može se razmišljati i o različitim interesnim sferama.
Zašto na ovu odluku nema više reakcija svih koji su na neki način vezani za to pitanje je za širu elaboraciju obzirom na stanje višestrukih kriza i izazova s kojim se građani nose i prioriteta koje imaju bez mogućnosti da suštinski razmišljaju o dalekosežnim posljedicama.
BUKA: Prošla vlada čija je okosnica bila SDA je imenovala brojne osobe koje su u sukobu interesa. Isto čini i nova vlada o čemu je Buka više puta pisala. Čini se da je sukob interesa odlika bh. političara. Kako vi na to gledate?
Okosnica prošle vlade su bili SDA, HDZ I SBB. Od te ekipe, HDZ sa trojkom je nadmašio i dosad viđeno na polju sukoba interesa za kratko vrijeme u okviru nove vlade. Sukob interesa je odlika sistema koji funkcioniše već decenijama do te mjere komotno da ni ove najnovije bahatosti u sukobu interesa vladinih imenovanja, koji promiču kao na traci, ljudi više ni ne komentarišu.
Da li zbog apatije, promišljanja da ništa ne mogu promijeniti ili straha teško je reći. Jedno je sigurno, oni koji su se lažno predstavljali kao promjena i kleli se u poredizbornim kampanjama kako to neće dozvoliti ako budu u prilici nastavili su još strašnije. To se posebno vidi u Vladi Federacije i njenim imenovanjima.
BUKA: Jedna od obaveza doma u kojem sjedite je i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH. Je li izbor Marina Vukoje gotova stvar?
Pa rukovodstvo Parlamenta i parlamentarna većina su učinili sve kako bi to bila gotova stvar. IzmIjenjen je Poslovnik protivno procedurama i zastoj u radu Parlamenta i loša dinamika jeste posljedica nezavršavanja ovog zadatka koji HDZ forsira. Čini se da sve stoji negdje u vazduhu dok se ne završi ovo imenovanje. No kako nema novih imenovanja u rukovodstvu Parlamenta postavlja se pitanje, je li i to rezultat nedogovora, nepovjerenja i dilema unutar parlamentarne većine. Jedno je sigurno a to je da kandidat bez dana sudske prakse treba biti sudac Ustavnog suda BIH i to kao jedini kandidat sa liste uspješnih kandidata o kojem se Parlament treba izjašnjavati.
BUKA: Vi ste iz Zenice, ali ipak ste i potpredsednica stranke pa ću Vas pitati za predizbornu koaliciju za Kanton Sarajevo. Prvo je bila najava da ćete podržati Nermina Muzura za načelnika, pa je predsjednik stranke to demantovao. Kasnije je predsjednik SBiH rekao da ćete sa njima u koaliciju. S kim ide Fronta?
Nismo imali sjednicu Predsjedništva na kojoj se o tome razgovaralo još uvijek. Predsjednik stranke je demantovao tu podršku na Ilidži, mislim da još nigdje i nije bilo nikakve zvanične podrške, a što se tiče izjave predsjednika SBiH o mogućem koaliranju, pitanje koaliranja generalno će se razmatrati na organima stranke u skladu sa Statutom stranke.
BUKA: Kad smo kod koalicija, trebalo bi da ste, bar prema statutu, bliži SDP-u i NS, zašto su danas razlike između vas toliko nepomirljive i može li se desiti da ponovo budete dijelom te grupacije stranaka?
Prirodne koalicije su svakako nešto što bi se trebalo podrazumijevati obzirom na kompatibilnost javnih politika. Bar bi tako trebalo biti. Mi smo nakon prošlih Općih izbora mogli biti vodeća snaga na razini Federacije kroz BH blok koji je mogao biti realnost i kreator važnih procesa. Tad su SDP i NS odlučili drugačije, jer očigledno ni NATO put nismo shvatali isto po važnosti za BIH. To se i sad potvrdilo.
U ovom momentu razlike jesu takve da o važnim pitanjima nema dodirnih tačaka. Mi nikada kroz svoje javne politike i stavove nismo pristajali na koketiranje sa etničkim odrednicama u smislu da mogu biti opredjeljujuće kod važnih pitanja. Sve što sad vidimo kao djelovanje SDP-a i NS ne daje mogućnost za pomirljivost stavova oko važnih pitanja za BiH, kao NATO prioritetno ili stavovi oko CIK-a ili Izbornog zakona kao i viđenje načina provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Jedan od primjera za to je i tumačenje važnosti presude Kovačević od strane premijera Nikšića.
No, politički život traži stalna propitivanja, moguće kompromise oko pitanja gdje se to može, tako da nikad nema isključivanja mogućnosti razgovora ako se neki stavovi promijene, a u interesu države.
Ovoj zemlji, sa susjedima koji imaju kontinuirano pretenzije da se miješaju u njene unutrašnje stvari, i, još gore, imaju težnje da provedu ono što ni kroz ratne ciljeve nisu uspjeli, treba grupacija probosanskih snaga, to je potpuno jasno.
BUKA: Često govorite da je Vlada Federacije nametnuta, kada se služite tim narativom to malo liči na Dodikov narativ o nametanjima stranaca, visokom predstavniku i slično. Slažete li se?
Naravno da se stim ne mogu složiti jer Vlada jeste nametnuta i to potiranjem volje velikog broja ljudi, u izbornoj noći suspenzijom Ustava na jedan dan.
Učinjeno je nešto što se nikad nije desilo i ta konstatacija na okolnosti koje predstavljaju jednu tešku diskriminaciju ne može se dovesti u vezu sa Dodikovim protuustavnim djelovanjem, jer ono što Milorad Dodik radi kroz najprimitivnije vrijeđanje personalno Visokog predstavnika, zatim institucije, stranih sudaca, odavno je bilo za sankcije u smislu potpunog eliminisanja iz političkog života.
Umjesto toga, mi sad imamo bahatog predsjednika RS-a kojem je samo nebo granica u provođenju svega što zadaje teške udarce međunarodno priznatoj zemlji, koju iz dana u dan proglašava nemogućom i nefunkcionalnom pred očima Visokog predstavnika, koji nema niti snage niti podrške da to sankcioniše.
Uostalom, kad je u pitanju integritet Izbornog procesa, dekriminalizacija istog o čemu zvaničnici Demokratske fronte govore godinama i upućuju konkretne prijedloge za prevazilaženje stepenice koja će kao rezultat biti ispoljena volja građana nakon izbora, naša podrška nametanju ovakve odluke u interesu građana je nepodijeljena.
Nažalost, i ovdje svedočimo obećanju Visokog predstavnika da će nakon nečinjenja od strane bh. vlasti na državnoj razini taj zadatak uraditi do kraja prošle godine, no to još nismo vidjeli.
Dakle, stvari su potpuno jasne samo je pitanje želite li to vidjeti i suočiti se s time, jer sve nakon toga zahtijeva požrtvovanu borbu u interesu opstojnosti Bosne i Hercegovine i njenog puta u zemlju istih prava za sve, bez obzira na etničku ili bilo koju drugu odrednicu pojedinca, trasiranog jasno kroz presude Evropskog suda za ljudska prava.