Konzumacija alkohola u Bosni i Hercegovini sve češće se ističe kao ozbiljan društveni i zdravstveni problem, a prema dostupnim procjenama, situacija zahtijeva veću pažnju nego ikada ranije.
Posebno se izdvajaju veći urbani centri poput Sarajeva i Banjaluke, gdje su obrasci konzumacije izraženiji i intenzivniji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna potrošnja alkohola u BiH već je na nivou koji izaziva zabrinutost stručnjaka iz oblasti javnog zdravstva. Ipak, unutar zemlje postoje značajne razlike, a upravo veliki gradovi dolaze u fokus zbog načina i učestalosti konzumacije, naročito među mlađom populacijom.
U Sarajevu je alkohol snažno prisutan u svakodnevici. Druženja uz piće nisu ograničena na posebne prilike, već su postala dio rutine, od dnevnih okupljanja do noćnog života koji često traje do kasnih sati.
Slični obrasci primjetni su i u Banjaluci, gdje urbani stil života i razvijena scena izlazaka dodatno podstiču konzumaciju.
Stručnjaci upozoravaju da se granica između društveno prihvatljivog i rizičnog ponašanja sve više briše. U pojedinim društvenim krugovima i dalje postoji pritisak da se alkohol konzumira, dok odbijanje pića može izazvati nelagodu ili čak stigmu.
Posebno zabrinjava trend među mladima. Intenzivno konzumiranje alkohola tokom izlazaka, često uz kombinaciju različitih pića, postaje sve učestalije.
Takvo ponašanje nosi rizik od dugoročnih zdravstvenih posljedica, ali i povećava mogućnost incidenata u kratkom roku.
Dodatni faktor je utjecaj društvenih mreža, gdje se konzumacija alkohola često prikazuje kao sastavni dio zabave i društvenog statusa, čime se dodatno normalizira ovakav način života.
Iako i drugi dijelovi Bosne i Hercegovine imaju izraženu tradiciju konzumacije alkohola, poput vina u Hercegovini ili domaće rakije u ruralnim sredinama, Sarajevo i Banjaluka se izdvajaju po intenzitetu i učestalosti u urbanom okruženju, piše GP Maljevac.
Stručnjaci sve glasnije pozivaju na otvoren dijalog i sistemski pristup koji uključuje edukaciju, prevenciju i jasnije ukazivanje na rizike prekomjerne konzumacije. I dok alkohol ostaje dio društvenih običaja, pitanje granice između tradicije i problema postaje sve aktuelnije.