Gradovi i opštine u Republici Srpskoj, većina njih, uopšte ne znaju šta sve posjeduju od imovine, a poražavajući je podatak da čak 55 lokalnih zajednica nema registar nekretnina.
Navedeno je to u programu ekonomskih reformi Republike Srpske za naredni trogodišnji period. U tom dokumentu pobrojane su mjere koje nadležni namjeravaju da realizuju, a jedna od njih je i da će biti poboljšano upravljanje opštinskom nepokretnom imovinom.
Krajnji cilj ove mjere je izrada i izmjena zakonskih i podzakonskih akata da bi bio unaprijeđen normativno-pravni okvir, uspostavljene baze podataka u svakoj lokalnoj zajednici, ali i osposobljeni službenici za rad u pomenutim evidencijama.
Prema ranijim preporukama revizora formirana je Radna grupa za analizu regulatornog okvira i stanja u oblasti upravljanja nekretninama u jedinicama lokalne samouprave. Ta radna grupa donijela je zaključak da Vlada i druge institucije Republike nisu donosile posebne smjernice i uputstva da bi bilo omogućeno opštinama i gradovima jedinstveno postupanje u upravljanju imovinom – navedeno je u dokumentu Vlade.
Naime, naglašavaju da su u nedostatku podzakonskih propisa, smjernica i uputstava kojima se reguliše pitanje upravljanja nekretninama na nivou Republike Srpske, lokalne zajednice na različite načine tražile rješenja u vezi sa upravljanjem nekretninama.
– Svega tri lokalne zajednice, odnosno Banjaluka, Gradiška i Mrkonjić Grad uspostavile su registar nekretnina, dok Zvornik i Teslić te Novi Grad, Vukosavlje i Pelagićevo sprovode aktivnosti na njegovom uspostavljanju. Dakle 55 lokalnih zajednica je bez registra nekretnina – piše u dokumentu.
Poručili su i da je s ciljem unapređenja upravljanja nepokretnom imovinom u vlasništvu lokalnih zajednica najvažniji korak sveobuhvatni popis nepokretne imovine.
– Predloženo je i ukidanje plaćanja naknada za pribavljanje podataka od relevantnih institucija, uz kontrolu eventualne zloupotrebe. To je moguće postići izmjenama i dopunama određenih zakonskih propisa. Takođe, potrebno je kontinuirano raditi na unapređenju komunikacije između gradskih i opštinskih uprava i javnih preduzeća i ustanova čiji su osnivači lokalne zajednice – stoji u programu ekonomskih reformi.
U istom dokumentu su navedene i aktivnosti i rokovi za njihovu realizaciju da bi stanje u ovoj oblasti bilo koliko toliko popravljeno.
Između ostalog navedeno je da će u 2026. godini biti uspostavljena baza podataka i registara nekretnina u vlasništvu lokalnih zajednica, dok je u 2027. planirana izrada zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija te izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i donošenje podzakonskih akata za sprovođenje tih zakonskih rješenja.
“Curi iz budžeta”
Primjeri zemalja u regionu pokazuju da strateško upravljanje imovinom utiče i na povećanje prihoda od imovine i to od osam do 25 odsto budžeta lokalnih zajednica.
– Potrebno je u ovoj oblasti obezbijediti ekonomski svrsishodno, efikasno i transparentno upravljanje, ekonomski rast, zaštitu javnog interesa i interesa lokalnih zajednica. Ministarstvo uprave i lokane samouprave je prilikom izrade Strategije razvoja lokalne samouprave u Republici prepoznalo važnost digitalnog uvezivanja usluga koje pružaju republičke institucije sa lokalnim zajednicama – stoji u programu ekonomskih reformi za trogodišnji period.