Stanje međunarodno prepoznatog kompleksa jezera Bardača je alarmantno. Sa aspekta prisutnosti vode, vegetacije i životinjskih vrsta, te intenzivnim radovima na pripremi zemljišta za poljoprivredne radove, učinjena je nepopravljiva ekološka šteta, upozoravaju iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Ukoliko ovakvo stanje ostane nepromijenjeno, dovešće do trajnog gubitka mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su tu obitavale upravo zbog postojanja vodenih ekosistema, zbog čega Bardača može izgubiti status Ramsarskog područja.
Centar za životnu sredinu prije nekoliko dana uputio je Zahtjev za hitni sastanak Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, gdje bi iznijeli prijedlog rješavanja problema i statusa Bardače, te ponudili svoju logističku i stručnu podršku u ovom procesu.
“Primarna funkcija Bardače svakako treba da bude zaštita prirodnih vrijednosti, te se u skladu sa tim treba i tražiti rješenje oko imovinsko-pravnih odnosa koji po još uvijek nepotvrđenim informacijama ne bi trebalo da predstavljaju nerješiv problem s obzirom da je vlasnik zemljišta Republika Srpska“, navodi Viktor Bjelić, iz Centra za životnu sredinu.
Predstavnici Centra uputili su ovaj zahtjev resornom ministarstvu poslije upoznavanja sa stanjem na terenu. U prvoj polovini ovog mjeseca, izašli su na teren Bardače i obišli svih 11 lokacija jezera. Tada je konstatovano da od 11 jezera, samo 3 nisu isušena, iako je nivo vode u njima izuzetno nizak u odnosu na normalan vodostaj.
“Naizgled, ovo zemljište se priprema za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, što znači da je ovom zemljištu u potpunosti promijenjena namjena. Iz zemljišta je izvađeno korijenje drveća koje je odbačeno i odloženo duž nasipa prema rijeci Maturi. U trenutku obilaska Dugog polja, uočeno je 5 jedinki ždrala koji je izuzetno rijetka i ugrožena vrsta, čije prisustvo na jezerima Bardače je veoma rijetko zabilježeno”, ističu iz Centra za životnu sredinu.
Dodaju da su, pored ždralova, zabilježene i sljedeće vrste ptica: kormorani, mišari, riječni galebovi, sive čaplje, velike bijele čaplje, kašikare, vivci, prudnici ubojice, patke pupčanice, patke kržulje, patke zviždare, crvenokljuni labudovi i jedan primjerak orla bjelorepana.
Do sada je na Bardači registrovano 178 vrsta ptica, zbog čega je 2007. godine međunarodno prepoznata i uvrštena na Ramsarsku listu međunarodno važnih vlažnih staništa. Vrste koje su nađene svjedoče da je područje devastirano, a ukoliko se ovaj tempo nastavi, može dovesti do gubitka mnogih vrsta ptica koje su nekad bile simbol Bardače.
Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu, napominje da je nedostatak vode u jezerima močvarnog kompleksa Bardača najveći problem i da ovo područje bez vode ne može da opstane, te je isušivanjem jezera i prenamjenom u poljoprivredno zemljište, nanesena nesaglediva šteta za koju će biti potrebne decenije da bi se nadoknadila.
“Najvažnije je da se što prije voda vrati, kako bi se i živi svijet obnovio. Poreg toga, važno je da se riješe imovinsko-pravni odnosi koji su zamršeni, te se godinama odlagalo sa rješavanjem ovog pitanja. Ovo je trenutak kada bilo kakvo odlaganje ne smije biti opcija. Na nadležnim institucijama je da po hitnom postupku zaštite Bardaču u skladu sa našim zakonodavstvom, te da se odredi upravitelj i napravi plan upravljanja ovim područjem. Centar za životnu sredinu se zvanično obratio nadležnom ministarstvu nudeći svoju stručnu pomoć. Do sada smo bili uključeni u proces predlaganja i proglašenja Bardače područjem od međunardnog značaja po Ramsarskoj konvenciji, te smo dosta upućeni u problematiku koja je tamo prisutna”, rekla je Crnković za BUKU.
Kaže da je Bardača, nažalost, samo jedan primjer opšteg nemara prema prirodnim bogatstvima u Bosni i Hercegovini i da je većina područja, koja su identifikovana kao područja koja bismo trebali da sačuvamo i zaštitimo, ugrožena, najčešće hidroelektranama, pretjeranom eksploatacijom ili bespravnom gradnjom.
“Buduće obaveze BiH prema EU sa stanovišta prirode su jasne, te ćemo morati ne samo da zaštitimo veći dio naše teritorije, nego ćemo morati sa njima održivo i upravljati. Ukoliko se hitno ne riješi stanje na Bardači, izgubićemo jedno od dragocjenijih mjesta, koje još uvijek ima potencijal da se razvija na principima održivog turizma. Trajnom devastacijom se veoma lako može doći i do skidanja Bardače sa Ramsarske liste, što će predstavljati sramotu ne samo na nivou BiH, nego i na međunarodnom nivou”, zaključila je Nataša Crnković.
Stručnа osnovа zа uspostаvljаnje Zаštićenog kulturnog pejzаžа „Bаrdаčа-Donjа Dolinа“ izrаđenа je 2007. godine, ali akt o njenoj zaštiti još uvijek nije donesen. Zbog nepostojanja statusa zaštićenog područja, nastavilo se sa neodrživim upravljanjem i narušavanjem ekositema Bardače, te je došlo do opadanja broja vrsta ptica gnjezdarica, kao i migratornih vrsta koje su područje Bardače redovno posjećivale. Upravo zbog bogatstva biodiverziteta, ovo područje pruža mogućnost razvoja održivih djelatnosti kao što su različiti vidovi turizma koji može i treba da bude okosnica razvoja Bardače.
Pogledajte fotografije ugroženog područja oko kompleksa jezera Bardača:
