Broj zaposlenih u Federaciji BiH je u konstantnom padu od početka 2025. godine. Porezna uprava FBiH bilježi da je 31.12.2024. godine u ovom entitetu bilo 551.452 radnika.
Značajan pad zaposlenih osjetio se već u januaru kada je Porezna uprava zabilježila 4.589 radnika manje nego na kraju 2024. godine, tačnije 31.01.2025. godine prijavljeno je 546.863 radnika. U februaru se pad nastavio, pa tako 28.02.2025 godine bilježimo 545.130 radnika, što je 1.733 radnika manje.
Katastrofalni rezultati nastavili su se i u martu kada je broj zaposlenih na dan 31.3.2025. godine iznosio 542.803, što je 2.327 radnika manje u odnosu na prethodni mjesec.
Ulaskom u novu godinu ušli smo u začarani krug problema iz kojeg nadležni ne vide izlaz.
Naime, od početka godine Vlada FBiH povećala je minimalnu platu u ovom entitetu sa 619 KM na 1.000 KM, a da prethodno nisu izvršene fiskalne reforme.
Ekonomisti u BiH su gotovo jedinstveni bili po ovom pitanju i upozoravali su na katastrofalne posljedice ove odluke. Niko od njih, naravno, nije sporio potrebu većih primanja radnika, ali su svi ukazivali na važnost provođenja fiskalnih reformi prije ili paralelno s korekcijom minimalne plate.
Mijatović manipulacijama brani promašene poteze
I dok su nam iz Porezne uprave FBiH dolazili poražavajući podaci o tome koliko raste broj ljudi koji u Federaciji BiH ostaju bez posla, čelni ljudi izvršne vlasti negiraju ove probleme. Naprotiv, prave se kao da problem ne postoji.
Tako smo posljednjih dana mogli čitati izjave federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića (SDP) o tome kako su eksperti promašili s procjenama.
“Vraćen je minimum dostojanstva radnicima u FBiH. Druga bitna činjenica jeste da nije došlo do masovnog gubitka radnih mjesta kako su neki ‘eksperti’ mjesecima najavljivali. Prema podacima Poreske uprave FBiH u januaru 2024. godine u FBiH je bilo 539.472 zaposlenih, dok je taj broj u januaru 2025. godine 545.215. Također, u februaru 2024. godine broj zaposlenih u FBiH je bio 542.330 radnika, a u februaru 2025. godine taj broj iznosi 545.196”, kazao je Mijatović za Raport prije nekoliko dana.
No, ministar u čijem je resoru poduzetništvo i obrt bi trebao znati da se broj zaposlenih ne komparira s istim mjesecom prošle godine, te da je takav način poređenja manipulacija.
Podatke o padu broja zaposlenih koje smo naveli na početku teksta, ministar Mijatović je izbjegao spomenuti.
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović kaže kako se ispostavilo da stručnjaci iz oblasti ekonomije nisu ništa promašili. Podsjeća da je procjena većine ekonomista bila da će Federacija BiH u toku ove godine zbog odluke o povećanju minimalne plate izgubiti od 10.000 do 20.000 radnih mjesta. U prva tri mjeseca već imamo skoro 9.000 radnika manje u ovom entitetu.
“Posmatrajući podatke Porezne uprave FBiH, ovo je, osim drugog kvartala 2020. godine kada je počela korona, jedini kvartal u posljednjih pet godina u kojem je došlo do pada zaposlenosti. Nekoliko je faktora u igri. Prvenstveno se radi o odluci Vlade FBiH o rastu minimalnog ličnog dohotka. Drugi mogući faktor je zabrana rada nedjeljom, što se može odnositi na pojedinačne privatne poslovne objekte. Treći faktor je činjenica da naši najvažniji trgovinski partneri, zemlje Evropske unije, prvenstveno Njemačka, su ili u ekonomskoj stagnaciji ili čak recesiji”, objašnjava za Buku Bećirović.
Podsjeća da već nekoliko kvartala imamo pad industrijske proizvodnje, pad izvoza.
“Kada govorimo o biznisu, nisu sve djelatnosti jednako produktivne. Naša industrija je niskoakumulativna. Vidjeli smo koliko je prošle godine bilo zatvaranja pogona u Republici Srpskoj iz tekstilne i obućarske industrije, a to je bila direktna posljedica onoga što je Vlada tog entiteta uradila kada je značajno povećala minimalni lični dohodak”, podsjeća naš sagovornik.
Direktna posljedica poteza Vlade FBiH
Od situacije u kojoj su prošle godine poslodavci u Federaciji BiH svakodnevno ponavljali kako im nedostaje radne snage, došlo smo samo za tri mjeseca u situaciju u kojoj radnici postaju višak.
“To je direktna posljedica poteza kojeg je povukla Vlada FBiH. Zatvaraju se pogoni i radna mjesta prvo u tekstilnoj industriji jer se tu ljudi više ne mogu ukalkulisati, oni rade na minimalne marže. Dizanje praga minimalne plate uvijek dovodi do rasta nezaposlenosti. Mi nemamo dovoljno poslodavaca koji su ovo spremni platiti. Problem ličnog dohotka nije problem nečijeg hira. To je problem produktivnosti. Ovdje 99 posto poslodavaca spada u mikro i mala preduzeća”, ističe Bećirović.
Ekonomski eksperti nisu promašili, ministri u Vladi FBiH jesu
Napominje da je za naše uslove katastrofalno da je jedan čovjek ostao bez posla, a ne skoro 9.000 ljudi.
“Mi bismo trebali imati konstantni rast a ne pad. I zaposlenosti i BDP-a, da bi mogli osjetiti da bolje živimo. Ekonomski eksperti nisu promašili u svojim procjenama, jedini koji su promašili su predstavnici Vlade FBiH. Ovoliki gubitak radnih mjesta se ne smije nikako minimizirati, jedan zaposlenik manje za nas je veliki neuspjeh. Mi smo trebali imati 10.000 više zaposlenih, a ne isto toliko manje”, govori ekonomista.
Ukazuje i na dodatne probleme koji se mogu javiti nakon ekspanzije priče o rastu carina.
“Carine će najviše pogoditi autoindustriju. Mi u toj oblasti za Evropsku uniju izvozimo stotine miliona KM. Sad zamislite da se upolove narudžbe iz njemačke autoindustrije za naše kompanije. Naše kompanije su uglavnom vezane za jednog ili dva proizvođača. Mi se držimo samo Njemačke, Austrije i Slovenije. Vidjeli ste koliko u SAD-u imamo mali izvoz, na najbogatijem svjetskom tržištu”, upozorava Bećirović.
Vlast demorališe ljude da uđu u biznis
Naglašava kako je Vlada FBiH prvo trebala da pomogne privrednicima da postanu produktivniji, da ih rastereti kako bi dobit reinvestirali.
“Ovakav regulatorni okvir demorališe ljude da uopšte uđu u biznis. Vi sada da otvorite neki obrt, vi u startu morate zaraditi 1.740 KM da bi sebi isplatili minimalac. E zamislite da imate još pet ljudi. U startu vam treba preko 10.000 KM da zaradite dobiti, ne prihoda. Ljudi će biti potpuno demotivisani da uđu u biznis, a to će se osjetiti za pet ili deset godina. Niko o tome ne govori”, jasan je Bećirović.
Umjesto podizanja minimalca “preko noći i kafanski”, napominje da je Vlada FBiH prvo trebala provesti fiskalne reforme, a minimalnu platu povećavati paralelno.
“Pozdravljam odluku Vlade da smanji doprinose na 36 posto i volio bih da je to početak jednog ozbiljnog rezanja nameta na rad. Vi morate znati da je bruto plata u Federaciji BiH veća nego bruto plata u Češkoj Republici, čiji je BDP nekoliko puta veći nego naš. Vlada treba pokušati shvatiti da je ovo ogroman problem. Sve okolnosti su u ovom momentu tako negativne. Od Trumpovih carina, preko recesije Njemačke i Austrije, do stagnacije Italije. Mi u takvom momentu dižemo minimalac i dovodimo poslodavce na rub opstanka. Nijedna vlada na svijetu nije spremna priznati svoju grešku. Ovo je nespretno urađeno i to je gotova stvar. Treba sada kroz rasterećenje rada vrlo brzo pokušati reagovati”, podvlači Bećirović.
Rastom minimalca više profitirala država nego radnik
Dodaje kako radnik kojem je porastao minimalac nije značajno profitirao zbog rasta inflacije koji je nastupio nakon ove odluke.
“Radnik koji je primao minimalnu platu, dobio je oko 300 KM više. Inflacija mu je lični dohodak smanjila sigurno za pola. Samo je profitirao entitetski budžet kroz direktne i indirektne poreze. U principu, ovim potezom je profitirala više država nego što je otišlo realno radniku”, zaključuje naš sagovornik.