Dok roditelji uglavnom vjeruju da njihova djeca mobilne telefone koriste umjereno i pretežno u obrazovne svrhe, stvarna slika je znatno drugačija. Prema istraživanju Ombudsmana za djecu Republike Srpske, mališani nerijetko provode sedam ili više sati dnevno uz mobilni telefon, ne računajući vrijeme provedeno uz televizor, računar, konzole i druge digitalne uređaje.
Istraživanje, sprovedeno među djecom i roditeljima, pokazalo je da postoji veliki raskorak između roditeljske percepcije i stvarnih digitalnih navika djece, potvrđeno je iz Ombudsmana za djecu RS.
Umor, nervoza i pad koncentracije
– Ovakav intenzitet korišćenja telefona ostavlja ozbiljne posljedice po svakodnevno funkcionisanje djece. Primjećuju se umor, nervoza, pad koncentracije i smanjena motivacija. Roditelji te promjene često uoče, ali ih ne povezuju uvijek sa prekomjernom upotrebom telefona – navode iz Ombudsmana.
Posebno zabrinjava podatak da se djeci putem interneta često javljaju nepoznate osobe, dok roditelji o tome nemaju nikakva saznanja, što ukazuje na potrebu za većim interesovanjem odraslih za digitalni život djece.
Zabrane ne daju rezultate
Iz Ombudsmana ističu da zabrane same po sebi nisu rješenje, jer ih djeca lako zaobilaze.
– Ključ su razgovor, jasna pravila i odnos povjerenja. Najveći problem danas nije to što su djeca online, već to što odrasli ne prate gdje su i kako provode vrijeme u digitalnom prostoru – poručuju.
Djeca brišu istoriju i skrivaju naloge
Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da djeca vrlo precizno znaju šta rade na internetu, dok roditelji često nemaju realnu sliku.
– Roditelji misle da djeca internet koriste kratko i za školu, a djeca nam otvoreno kažu da su to igrice, video-sadržaji i dopisivanje – satima. Često čujemo: „Moje dijete ne koristi društvene mreže“, dok nam dijete objašnjava da ih koristi, ali ne pod pravim imenom – navodi Rajićeva.
Dodaje da djeca brzo nauče kako da sakriju online ponašanje: brišu istoriju, koriste dodatne naloge i raspoređuju korišćenje telefona u kratke intervale kako roditelji ne bi primijetili koliko su zapravo online.
Ne znaju kada je opasno
– Sa uzrastom raste ne samo vrijeme provedeno na internetu, već i emocionalna vezanost. Djeca se nerviraju kada nema interneta i osjećaju se loše zbog sadržaja koji gledaju. Internet utiče na raspoloženje, samopouzdanje i osjećaj vrijednosti – upozorava Rajićeva.
Posebno je zabrinjavajuće što dio djece kontakte sa nepoznatim osobama uopšte ne doživljava kao opasnost, dok roditelji često ni ne znaju da se takvi kontakti dešavaju.
U školama ograničenja, kod kuće bez kontrole
Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj, ističe da su u školama telefoni uglavnom zabranjeni, ali da se problem seli u kuće.
– Djeca u školi ne provode mnogo vremena uz telefone. Kod nas postoji zabrana upotrebe. Problem je kuća – tamo kontrola mora da postoji. Škola može da ukaže, ali ključna odgovornost je na roditeljima – rekao je Blagojević.