Stanje na putevima u Bosni i Hercegovini postaje alarmantno. Samo u ovom mjesecu na bh. putevima život je izgubilo 10 osoba! Ovi tragični događaji, zabilježeni u Visokom, Doboju, Kiseljaku, Zvorniku, Bihaću i Sarajevu, ukazuju na ozbiljne propuste u preventivnim mjerama i zakonskoj regulativi.
Tokom 2023. godine na bosanskohercegovačkim putevima dogodilo se 35.148 saobraćajnih nezgoda (96 dnevno) u kojima je život izgubilo 255 osoba, dok je 1.695 lica zadobilo teže, a 9.249 lakše tjelesne povrede. Ove brojke predstavljaju zabrinjavajući porast od 3.827 (10,89 %) nezgoda više nego u 2022. godini, uz povećanje broja nezgoda s poginulim ili povrijeđenim licima za za 435 (5,68 %).
Alkohol i brzina su glavni uzroci saobraćajnih nesreća, posebno fatalnih. Statistika pokazuje da vožnja pod dejstvom alkohola uzrokuje oko 20 % saobraćajnih nesreća, dok vozači u dobi između 25 i 35 godina čine 25 % tih slučajeva.
Nažalost, polovina vozača koji su izazvali smrtonosne nesreće ne završi u zatvoru. Mnogi prođu bez oduzimanja vozačke dozvole, negativnih bodova, ili čak i bez novčane kazne. Ukoliko su osuđeni na zatvorsku kaznu, ona je često minimalna.
Ove brojke trebale su odavno biti alarm za državu i njene institucije, kao i za kreatore zakona, da počnu raditi svoj posao i uspostave regulative koje će spriječiti divljanje na ulicama i gubiti ljudske živote.
Zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa učinili na prevenciji, ključnom faktoru u ovoj situaciji, pokušali smo saznati razgovorom sa stručnjacima iz oblasti bezbjednosti.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS za BUKU ističe da je saobraćajna kultura na izrazito niskom nivou te da su jedina rješenja pojačane kontrole policije, posebno tokom vikenda, uvođenje zabrane i oduzimanja vozačkih dozvola višestrukim povratnicima, kao i implementacija limitatora brzine i detektora alkohola u vozilima.
Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja, istakao je da je ključni problem nadležnih institucija i nedostatak prevencije. „Da bismo se zaštitili od ovakvih tragedija, ključna je preventiva koju nemamo. U lokalnim zajednicama trebalo bi markirati osobe sklone alkoholu, drogama i obijesnom ponašanju, te provoditi nadzor nad njima. U slučaju prvih simptoma obijesnog ponašanja, trebale bi se poduzimati mjere, uključujući oduzimanje vozila pijanim vozačima, posebno u slučajevima dvostrukog prekoračenja brzine ili prolaska kroz crveno svjetlo. Ove mjere treba jasno definirati zakonom i dosljedno provoditi“, naglašava Kovačević, dodajući da je potrebno hitno mijenjati i Krivični zakon kako bi se smrt u saobraćaju tretirala kao ubistvo.
„Država mora ustati organizovano, kako bismo imali potpun nadzor. Naš problem je u tome što je zakonima uvedeno mnogo prava, ali su obaveze smanjene do katastrofalnog nivoa. Potrebne su hitne izmjene zakona o prekršajima, izvršnom postupku, kao i Krivičnog zakona, kako bismo uskladili regulative sa Zakonom o sigurnosti u saobraćaju“, zaključuje Kovačević.
Kazne za smrt u saobraćaju su izrazito blage. Sudionik u prometu koji ne poštuje prometne propise i ugrožava javni promet može biti kažnjen zatvorskom kaznom do pet godina, dok u slučajevima smrtnih ishoda kazna iznosi najmanje godinu dana. U skladu s Krivičnim zakonom Republike Srpske, ukoliko nastupi smrt zbog ugrožavanja javnog saobraćaja, kazna može iznositi od jedne do osam godina.
Ovo stanje zahtijeva hitnu reakciju i sistematske promjene u zakonodavstvu kako bismo zaštitili živote i osigurali sigurnije saobraćajne uslove za sve građane.