Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske u novembru glasalo je tek nešto više od trećine birača, a istraživanje među mladima otkriva duboko nerazumijevanje političkog sistema i osjećaj da pojedinačni glas ne mijenja ništa.
Niska izlaznost na novembarskim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ponovo je otvorila pitanje političke apatije i sve slabijeg učešća građana u demokratskim procesima. Na birališta je izašlo tek nešto više od trećine birača, što sve češće djeluje kao novi društveni obrazac, a ne kao izuzetak.
Istraživanje studenata Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, sprovedeno među 473 mladih osoba do 35 godina, pokazuje da mladi u Republici Srpskoj imaju vrlo ograničeno razumijevanje političkog sistema. Samo 9,7 odsto ispitanika navodi da zna kako politički sistem funkcioniše, dok se većina informiše putem medija i društvenih mreža, a ne kroz formalno obrazovanje.
Mladi često doživljavaju politiku kao zatvoren krug u kojem pojedinačni glas nema stvarni uticaj. Više od 60 odsto ispitanika smatra da je političko djelovanje praktično nemoguće bez članstva u političkim strankama, što dodatno produbljuje osjećaj isključenosti i nepovjerenja.
Ipak, rezultati istraživanja ukazuju i na potencijalne pravce za promjene. Veća transparentnost političkih aktera, jasnije informacije i dostupnije objašnjenje političkih procesa mogli bi motivisati mlade na aktivnije učešće u izborima i javnom životu.
Zanimljivo je i da mladi birači najčešće donose odluku na osnovu ličnih osobina kandidata, a ne njihove stranačke pripadnosti, što ukazuje na sve izraženiju personalizaciju politike i slabljenje partijskih identiteta.
Analitičari upozoravaju da bez ozbiljnog rada na političkoj edukaciji i vraćanju povjerenja u institucije, trend apstinencije može dodatno ugroziti demokratske procese u Republici Srpskoj.