Državljanstva Bosne i Hercegovine od 1996. godine odreklo se gotovo 103.000 građana, a samo tokom prošle godine oko 1.600 stanovnika odlučilo je trajno napustiti pravnu vezu sa državom. Iako je riječ o blagom padu u odnosu na prethodne godine, analitičari upozoravaju da su stvarni razlozi odlaska mnogo dublji i zabrinjavajući.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, građani koji podnose zahtjev za odricanje od državljanstva nisu dužni navoditi razloge, već samo dokazati da imaju zagarantovano državljanstvo druge države. U praksi, najčešće je riječ o zemljama Evropske unije, poput Njemačke i Austrije.
Portparol Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj navodi da građani u neformalnim razgovorima kao razloge odlaska najčešće ističu rješavanje životnih pitanja – pravo na zaposlenje, imovinu, lakše školovanje i studiranje u inostranstvu.
Međutim, sociolog Vladimir Vasić smatra da su razlozi mnogo dublji i da se odnose na ukupnu društvenu i političku situaciju.
„Zbog političke nestabilnosti, nesigurne ekonomske i socijalne budućnosti i opšteg kvaliteta života, posebno mladi žele živjeti u pravno uređenim i stabilnim sistemima. Niko više nema strpljenja za stalne političke tenzije i prepucavanja“, ističe Vasić.
Sličnog su stava i građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva koji navode nezaposlenost, niska primanja i opšte nezadovoljstvo političkom situacijom kao ključne razloge odlaska.
Politička analitičarka Ivana Marić upozorava da je broj od 103.000 građana koji su se formalno odrekli državljanstva tek dio stvarnog odliva stanovništva.
„Postoji veliki broj ljudi koji su i dalje formalno državljani BiH, ali ne žive ovdje godinama. Posebno zabrinjava odlazak mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi, jer se taj gubitak teško može nadoknaditi“, navodi Marićeva.
Ona dodaje da vlasti ne pokazuju dovoljno brige za ovaj problem, fokusirajući se prije svega na političke i finansijske interese, dok se demografski i ekonomski pad nastavlja.
Poražavajući podatak za Bosnu i Hercegovinu jeste da se dijaspora često spominje samo u vrijeme izbora, kada se pokušava aktivirati njihovo glasačko pravo, dok se sistemski problemi zbog kojih su napustili zemlju godinama ne rješavaju.
Masovno odricanje od državljanstva i odlazak stanovništva tako postaju jedan od najvećih izazova za budućnost BiH – i pitanje koje sve glasnije traži odgovor: ko će ostati da gradi državu ako trend odlaska ne bude zaustavljen.