Pozivaju organizacije civilnog društva iz BiH, bilo da su ekološke, omladinske, sportske ili drugog tipa, da se pridruže potpisivanju Deklaracije. Slučaj Trgovska gora je presedan koji donosi odluku i stvara novu praksu na međunarodnom nivou, da li je prihvatljivo graditi nuklearne objekte, smještati radioaktivne i druge opasne otpade direktno uz granice drugih zemalja.
U deklaraciji se ističe da su administrativne granice, bilo da su lokalnog ili državnog tipa, ne predstavljaju samo mjesto razgraničenja, već su u suštini mjesto susreta i prilika.
“Jednako tako, odgovornosti pojedinaca, grupa i država, nisu i ne smiju biti isključivo ograničena na područja ograničena administrativnim cjelinama. Na bazi toga, od nemjerljive važnosti je afirmisati odgovornosti i razvijanje saradnje koja doprinosi regionalnom razvoju i napretku. Budućnost kojoj težimo, mora imati osnovu u odgovornom donošenju odluka, a ogledalo odluka koje donosimo u sadašnjosti, su ono šta ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama. Ideje, inicijative i pokušaji koji su u suprotnosti sa prethodno navedenim, ne mogu biti prihvaćeni ni u kom obliku, već zaslužuju odbacivanje ili revidiranja do onog trenutka dok ne postanu dovoljno odgovorni i prihvatljivi građanima”, ističe se u tekstu Deklaracije.
Dodaju da je u skladu sa tim neprihvatljiva namjera izgradnje nuklearnog objekta uz samu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno namjera da se na području Trgovske gore deponuju radioaktivni otpadi iz Slovenije, kao i drugi opasni otpadi sa teritorije čitave Hrvatske.
“Neprihvatljivo je da se izmještajući navedene otpade sa mjesta nastanka, građanima Bosne i Hercegovine nameću rizici odnosno posljedice, tog što su Hrvatska i Slovenija imale energetske i ekonomske benefite od rada nuklearne elektrane Krško. U svjetskim razmjerama, ne postoji identičan slučaj, gdje se 24 godine istrajava na ideji da se protivno volji stanovništva i susjedne države najopasniji otpadi smještaju uz samu granicu dvije zemlje. Na vrijeme upozoravamo, ukoliko bi se desio presedan da se u graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine smještaju pomenuti otpadi, to bi obesmislilo čitav niz međunarodnih konvencija, ali i otvorilo Pandorinu kutiju koja bi kao ultimativno rješenje upravljanja opasnim otpadima nametnula novu praksu smještanja otpada uz granice”, dodaje se.
Ističu da je regiji potreban napredak, vođen ciljevima održivog razvoja, a ne projekti koji direktno podrivaju održivu budućnost, na području ekonomski i socijalno oslabljenom usljed brojnih sukoba u prošlosti.
“Vodeći se potrebom za razvojem kulture mira i društvenog prosperiteta, neprihvatljivo je nepoštovati stavove građana. Neprihvatljivo je ignorisati jasno iskazane stavove putem deklaracija i rezolucija, na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou. Interesi građana i generacija koje dolaze, ne smiju biti u sjenci prilika za jednokratne ekonomske dobiti i politika koje bježe od odgovornih postupanja. Život rijeke Une, sjeverozapadne Bosne i Hercegovine kao i Bosne i Hercegovine uopšte, brani se odgovornim činjenjima i suprotstavljanju idejama koje promovišu model da u materijalnom društvu sve mora biti na prodaju. Životi nisu i ne smiju biti na prodaju. Rijeka Una nije na prodaju, nije bila, niti će ikada biti. Zbog toga, braneći živote i rijeku Unu, braneći principe međunarodnih konvencija i zdravog razuma, braneći princip izgradnje dobrosusjedskih odnosa i odgovornih ponašanja kada su u pitanju pogranična područja, protivimo se ideji izgradnje nuklearnog objekta u graničnom pojasu, kog bi pratili radioaktivni i drugi opasni otpadi”, ističe se.
Od vlada i institucija Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Evropske unije zahtijevamo da:
– Uvaže glas i stav građana te odmah zaustave procese koji za cilj imaju dugoročno skladištenje i/ili odlaganje radioaktivnih i drugih opasnih otpada u graničnom području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
– Pronađu adekvatnu lokaciju odlaganja radioaktivnog otpada, poštivajući zakone, mjere, odgovorne prakse i principe poput međunarodno uvaženog ekološkog principa “zagađivač plaća”, na način da odgovornost nastanka i teret zbrinjavanja radioaktivnog i opasnog otpada ne bude prebačen na nevinu stranku/stranke, odnosno na stranku/ke koja je nije kreirala, odnosno nije učestvovala u njenom kreiranju.
– Obezbijede dosljednu primjenu svih relevantnih međunarodno priznatih konvencija, te zajedno rade na artikulisanju stava koji će neprihvatljivom definisati namjeru bilo koje zemlje, da u graničnom području može skladištiti i/ili odlagati radioaktivne, kao i druge opasne otpade.
– Uvaže značaj rijeke Une koja predstavlja svjetsko, ekološko i hidrološko blago.
– Usmjere naučne i ekonomske resurse na razvoj drugih tehnologija u cilju proizvodnje elektične energije u skladu sa održivim razvojem, te u skladu sa tim, kontinuirano i racionalno organičavaju dalja ulaganja u korištenje nuklearne energije za proizvodnju elektične energije, s obzirom na opasne i dugotrajne posljedice koje ova tehnologija ima, te kreira neopravdan teret kako za sadašnje, tako i za buduće generacije.