Na svjetski Dan zaštite životne
sredine, aktivisti širom Bosne i Hercegovine, kojima je očuvanje životne
sredine dio svakodnevne borbe, ujedinjeni su u ideji da je naša planeta i njena
zaštita prioritet svakog pojedinca. Simbolično, na ovaj dan, građanski
aktivisti širom BiH odlučili su se obratiti svojim sugrađanima, te ih pozvati
na zajedničku borbu protiv sistemskog uništavanja životne sredine i ugrožavanja
javnog interesa. Pominjujući svoje iskustvo, aktivisti su pozvali sve zainteresovane
da se pridruže ovoj borbi, te posredno i da djeluju u cilju sveobuhvatne
zaštite prirode oko nas. I samim tim doprinesu stvaranju bolje budućnosti.
„Nelegalna
i nekotrolisana eksploatacija šljunka izaziva devastirajuće efekte po životnu
sredinu, uključujući uništavanje riječnih korita, poplave, uništavanje
zemljišta i narušavanje ravnoteže eko-sistema. Pozivamo nadležne institucije da
pristupe rješavanju problema, od donošenja suštinskih promjena u primjeni
planskih dokumenata, izdavanju dozvola, do uspostavljanja efektnog sistema
kontrole, nadzora i kažnjavanja nelegalnih aktivnosti“ – poručuju aktivisti za
zaštitu slivova rijeka Bosne i Drine od nelegalne i nekontrolisane
eksploatacije šljunka.
„Naša
životna sredina naše je blago, koje će, ukoliko se brzo ne osvijestimo, postati
naše siromaštvo. Vrijeme je da se svako od nas uključi u ovu borbu i da uradi
sve što je u njegovoj moći za zajednički cilj, za naše bolje sutra i za našu
planetu Zemlju!“ – naglašava Aleksandar Novaković, aktivista neformalne grupe
građana „Sačuvajmo Karanovac“.
„Naš
aktivizam prvenstveno ima za cilj da se ukaže odgovornim i gradskim vlastima u
ZDK na obavezu namjenskog trošenja novca iz Fonda, na projekte za zaštitu
zraka, što bi direktno uticalo na poboljšanje kvaliteta života grašana ZDK i
zdraviji okoliš!“- navode iz neformalne grupe „Čuvari Zraka“ iz Zenice.
„Ovom
prilikom podsjećamo na problem u Kreševu koji godinama egzistira! Trenutno
čekamo odluku Federalnog ministarstva okoliša i turizma o produženju dozvole
nakon što smo ukazali na propusta, a sa druge strane očekujemo od Vlade SBK da
raskine koncesioni ugovor za kamenolom koji bez ikakvih dozvola radi.
Poručujemo da nećemo odustati dok se ne zaustavi nelegalan rad kamenoloma i
tvornice vapna u Kreševu“, izjavio je Darko Joksimović, predstavnik Kreševskog
građanskog pokreta.
„Iako
je u pitanju prirodni fenomen, jedinstven u Bosni i Hercegovini, Bunski kanali nisu trajno zaštićeni od
gradnje mHE sve dok mHE Buna 1 i 2 ne budu izbrisane iz postojećeg Prostornog
plana Grada Mostara. Zbog toga, zajedno sa 1400 građana potpisnika peticije za
spas Bunskih kanala, pozivamo gradsku vlast da trajno zaustave gradnju mHE na
Bunskim kanalima i da izbrišu ucrtane mHE iz prostornog regulacionog plana
Grada Mostara.“, poručuje Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana
„Stop izgradnji mHE na Buni“.
„Ovom
prilikom poručujemo da nećemo odustati od svoje borbe protiv nelegalne gradnje
mHE na Kasindolskoj rijeci. Nakon što su oborene ekološke dozvole za sve 3 mHE
na Kasindolskoj rijeci, te građevinska dozvola za mHE Samar, tražimo raskid
koncesionih ugovora za ove 3 mHE. Samo na taj način možemo u potpunosti zaštiti
našu rijeku i životnu sredinu koja je ugrožena“, rekla je Sara Tuševljak,
predstavnica neformalne grupe građana „Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj
rijeci“.
“Potvrđeno
je da se gradilište spornog kompleksa nalazi u 3. vodozaštitnoj zoni i da je
pitanje vremena kada će tankovi popustiti i zagaditi pitku vodu grada Sarajeva!
Simbolično na današnji dan pitamo kako je moguće da naša voda, daleko poznata
po kvaliteti u svijetu ima cijenu? Naše zdravlje je u rukama Tužilaštva, jer
smo za one koji donose odluke kolateralna šteta. Nadam se da će i oni koji
negiraju opasnost i grade bez validnih dozvola osjetiti posljedice“, ističu
predstavnici neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“.
„Izgradnjom
mHe na Doljanci ozbiljno je ugrožen život i opstanak ljudi koji žive na tom
području. Narušena je ravnoteža u prirodi, a ljudi koji su živjeli od poljoprivrede
morali su promijeniti djelatnost ili napustiti to područje i tražiti negdje
drugo bolje sutra za sebe i svoju djecu. Međutim, naše udruženje je još uvijek
tu, i mi ćemo se nastaviti boriti za naša prava.“ – poručuju aktivisti iz NGG
„Za Doljanku“.
„Želimo
javnost i nadležne institucije da podsjetimo da se građani Višegrada već 28
godina bore sa problemom nelegalne deponije koja je opasna po zdravlje građana
i životnu sredinu. U cilju rješavanja problema, mještani su pokrenuli
potpisivanje peticije za uklanjanje deponije. Pozivamo sve građane Višegrada da potpišu peticiju i
priključe se našoj borbi protiv nelegalne deponije. Sretan međunarodni dan
životne sredine svima koji nemaju deponiju u neposrednoj blizini domova!“ –kažu aktivisti NGG „Uklonimo
nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom“.
„Rijetke
su teme koje mogu pokrenuti veći broj ljudi. Nelegalna upotreba pesticida i
štetan utjecaj jeste jedna od tih tema, problem koji direktno utiče na život
svakog pojedinca bez obzira na političku pripadnost, finansijske mogućnosti,
godine, nacionalnost ili bilo šta drugo što stvara društvene podjele.
Neformalna grupa građana „Goražde bez pesticida“ vršiti će pritisak na
donosioce odluka da odgovore na zahtjev zajednice koju zastupaju. Ovo je borba
za našu djece, jer to je bit naših života“, otvoreno govore aktivisti
neformalne grupe građana „Goražde bez pesticida“.
“Svjetski
dan zaštite okoliša prilika je da još jednom ukažemo na važnost očuvanja
posljednjih divljih, pitkih rijeka na Starom kontinentu. Neretvica je rijeka
dužine 27 km i većim dijelom toka je pitka. Naša poruka je da nećemo dopustiti
izgradnju 15 malih hidroelektrana i njeno trpanje u cijevi zbog šake
kilovata.”, istakli su predstavnici udruženja građana “Neretvica –
Pusti me da tečem’.
Aktivisti
se svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima u borbi za zaštitu javnog
interesa, a često je to usko vezano za uništavanje životne sredine. Upravo zbog
toga su uputili poziv nadležnim institucijama da svoj posao obavljaju u skladu
sa propisima, te da rad na zaštiti životne sredine ne ostane samo deklarativan.
Održivoj budućnosti posveti više pažnje, jer kada bi zaštita prirode bila
imperativ, sa velikim brojem izazova i
problema građani BiH ne bi morali da se suočavaju!