Amar Ćatović, aktivista za ljudska prava i pravnik, podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv ministra privrede KS Adnana Delića zbog kako je navedeno “ograničavanja građanskih prava utvrđenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, Ustavom i zakonima BiH.
“Glavni problem i osnov krivične prijave je to što je ministar Adnan Delić iskoristio službenu stranicu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, na kojoj je iznio lični stav”, kaže Delić.
Sa Amarom za portal BUKA razgovaramo o prijavi koju je podnio i problemima sa kojima se BLGTIQ osobe suočavaju.
Amare podnio si krivičnu prijavu Tužilaštvu KS protiv ministra privrede KS Adnana Delića zbog stave koji je iznesen prije održavanja Povorke ponosa u Sarajevu. Možeš li nam reči nešto više o tužbi koju si podnio?
Da, krivična prijava je podnesena na osnovu i zbog kršenja člana 177 KZFBIH stav 1 i stav 2, te člana 383 KZFBIH. Krivična prijava se temelji na tome da je ministar povrijedio prava osoba na osnovu seksualne orijentacije ili spola, te da je ličnom retorikom uskratio prava LGBTIQ osoba, primarno, pravo na slobodu okupljanja, te je u tekstu drugima kategorijama stanovništva dao povlastice, dok LGBTIQ osobe je stavio u podređen položaj. Sve to je učinio kao službeno lice, za navedeno krivično djelo propisana je kazna zatvora od 1 do 8 godina.
Ujedno povrijedio je član 383 KZFBIH obzirom da je prekoračio svoja ovlaštenja, svi znamo da ovlaštenje Ministarstva privrede KS nije o tome da se izjašnjava o slobodi okupljanja. Naročito s govorom mržnje koji je prisutan u navedenoj objavi.
Delić je na službenoj stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo iznio lični stav, između ostalog, navodeći da kao nosilac funkcije ne podržava okupljanje Povorke ponosa, koji je tvoj komentar za ovo pisanje na službenoj stranici ministarstva?
Glavni problem i osnov krivične prijave je to što je ministar Adnan Delić iskoristio službenu stranicu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, na kojoj je iznio lični stav. Slažem se da je to iznio i na svojoj ličnoj stranici, opet bi bilo sporno. Zato što Adnana Delića, kao i stranicu Ministarstva prati mnogo građana_ki, te zapaljiva retorika na stranici koju prati mnogo građana_ki je neodgovorno i nedopustivo ponašanje.
Koliko nam ovo pokazuje i zloupotrebu položaja, ali i resursa tog ministarstva za propagiranje ličnih stavova?
Potez ministra je čisti primjer zloupotrebe položaja i korištenja državnih resursa. Obzirom da se kantonalno ministarstvo finansira novcem građana_ki, pa i LGBTIQ osoba, navedeni potez je neprihvatljiv. Iznošenje bilo kakvog ličnog mišljenja na službenoj stranici bez obzira da li ono sadrži element mržnje ili ne je nedopustivo. Navedeni slučaj itekako sadrži element mržnje što dodatno bih cijenio kao otežavajuću okolnost.
Kako ti gledaš na položaj LGBTIQ osoba u našem društvu, šta se može uraditi da se situacija popravi?
Situacija se može isključivo promjeniti kada krenemo od individualnog nivoa. Ova krivična prijava je kap u moru, ali kada bi bilo više krivičnih prijava, tužbi, akcija i reakcija, smatram da bi se situacija mijenjala ka progresivnijem.
Važan faktor za promjene je edukacija našeg najmlađeg stanovništva, trenutno u sektoru edukacije, malo ili nimalo se spominju LGBTIQ osobe, te kada se spominju, spominju se u negativnom kontektstu, kao medicinska stanja ili poremaćaj.
Što znači za promjene su potrebna tri faktora: aktivne individue, pravedan pravni sistem, te obrazovni sektor koji uči najmlađe građane_ke o ljudskim pravima.
Kakve su prve reakcije na tužbu koju si podnio?
Reakcije po društvenim mrežama su prijetećeg karaktera, kao i uvijek. Međutim, nisam pogođen navednim rekacijama jer sam svjestan bosanskohercegovačke realnosti po pitanju LGBTIQ prava. Što ne znači da ne očekujem od institucija zaštite da ispitaju svaku prijetnju upućenu na portalima. Veoma mi je drago što mediji ističu navedenu temu, obzirom da su mediji demokratski pritisak na vlast.
Kako se možemo boriti protiv društvenih stigmi sa kojima se LGBTIQ osobe suočavaju svakodnevno?
U vezi društvenih stigmi se možemo boriti na dva načina vidljivošču i edukacijom. LGBTIQ osobe su i suviše dugo na margini društva. Kad postoji nevidljivost određenih osoba, o tim osobama se stvara stigma i sterotipi. Vidljivošču i edukacijom u obrazovnom sektoru se ta stigma eliminiše.
Koliko su LGBTIQ osobe suočene sa govor mržnje u javnom prostoru, kako se boriti protiv toga?
LGBTIQ osobe svakodnevno i redovno se suočavaju s govorom mržnje u javnom prostoru. No, postoje zakoni koje smo itekako spremni iskoristiti, a to je Krivični zakon FBIH, Zakon o zabrani diskriminacije BIH i Zakon o ravnopravnosti spolova BIH. U korist svih građana_ki (ne samo LGBTIQ} idu navedeni zakoni, kao i međunarodnih dokumenti. Boriti se protiv retrogradnih političara, kao i retrogradnih politika je težak zadatak, ali jedino individualno istupanje i medijski pritisak je recept za zaustavljanje govora mržnje u javnom prostoru. Tu je naravno i edukacija, ali obzirom da je edukacija dugotrajna mjera protiv govora mržnje, ostaje nam pravo i vjera u pravdu u borbi protiv govora mržnje.