Činjenica je da napadi pasa, kako u BiH tako i u svijetu nažalost nisu rijetkost. Slučaj srbijanskog novinara Vladana Radosavljevića kojeg su psi početkom godine izujedali na smrt, kao i nedavni napad psa na djevojčicu u Banjoj Luci, otvorio je brojna pitanja na ovu temu.
Prevencija ovakvih događaja leži u samom Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, koji jasno definište kakve su obaveze, kao i kolike su sankcije za kršenje tih pravila.Opasnom životinjom se smatra ona vrsta od koje postoji rizik da prema svojim prirodnim/urođenim sklonostima ispoljava sklonost za napad na čovjeka kojim mu može nanijeti tjelesne povrede ili ga usmrtiti.
Da li je neki pas zaista opasan utvrđuje veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar nakon podnesene prijave o napadu psa.
Nakon toga, taj pas se označava sa “opasan“ i obaveza ga je čipovati te osigurati njegovu kastraciju 14 dana nakon proglašavanja psa opasnim.
Vlasnik ovakve pasmine može biti svaka osoba koja nije pravomoćno osuđena za krivična djela kao što su mučenje životinja, protiv života i tijela čovjeka, zloupotrebe opojnih droga, te kazne djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u krivičnim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina.
Visine novčane kazne za nepoštivanje propisanih odredbi u Bosni i Hercegovini razlikuju se po entitetima.
Tako u Federaciji Bosne i Hercegovine kazna za vođenje opasnih životinja, u ovom slučaju psa, bez nadzora ili zaštitnih sredstava (brnjice) kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 600 KM do 1.800 KM.
U Republici Srpskoj kazna za ovo kršenje je osjetno blaža i kreće se od 300 KM do 900 KM.
Ukoliko vaš pas nekontrolisano laje i time narušava javni red i mir, možete da dobijete i kaznu u iznosu od 100 KM.
Jedina mjerodavna tijela za ove provedbe su Ured za veterinarstvo BiH, kao i mjerodavna tijela entiteta – Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta.