Očekujemo, uz sve argumente koje imamo, da će Studija utjecaja na okoliš biti odbačena, kaže Hujdur
Da se ne nazire skori kraj agonije mještana sjeverno od Mostara koji žive u blizini odlagališta otpada, pokazalo se i nakon nedavne javne rasprave o ocjeni Studije utjecaja na okoliš za projekt izgradnje nove sanitarne plohe na regionalnoj sanitarnoj deponiji Uborak – Buđevci, a koju su organizirali Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Grad Mostar.
Nije jasno
Radi se o izgradnji nove sanitarne plohe, veličine 2,53 hektara, a prezentiran je zakonski temelj u postupku ocjene navedene studije i izdavanja okolišne dozvole.
– Nadamo se da će argumente koje smo iznijeli, a kojih je bilo mnogo, od zakonskih do podzakonskih akata, ali i sudbina i viđenja ljudi koji žive u neposrednoj blizini deponije, njenog utjecaja na stanovništvo i okoliš, uvažiti i odbiti tu studiju kao nepotpunu, neprihvatljivu i nešto što, zapravo, vrijeđa ljudsku inteligenciju – kaže nam Omer Hujdur, član Udruženja građana „Jer nas se tiče“.
To udruženje je, podsjetimo, nastalo iz građanske inicijative pokrenute prije više od četiri godine, koliko traje borba mještana za zatvaranje deponije, njenu sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju.
Hujdur podsjeća da su prethodni nalazi koji su načinjeni pokazali da deponija predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, ali i okoliš.
– S obzirom na to da ni do kakve promjene na deponiji nije došlo, dakle, nije urađeno ništa, uvjeti koji su bili sadržani u prethodnoj studiji se, jednostavno, nisu mogli promijeniti u ovoj novoj, koju su radili isti stručnjaci – govori Hujdur.
Svi argumenti
Ako dođe do toga da, kako naglašava, ova studija ipak dobije zeleno svjetlo, mještani će ponovo krenuti u sudsku bitku.
– Obratit ćemo se Kantonalnom sudu u Sarajevu i očekujemo da će, uz sve argumente koje imamo, ta studija biti odbačena i poništena – poručuje Hujdur.
Utihnula priča
Komentirajući to što već duže vrijeme gradske vlasti ne spominju mogućnost iznalaženja nove lokacije, Hujdur kaže da to samo pokazuje njihovu neozbiljnost.
– Da su imalo ozbiljni, tražili bi rješenje ili u vidu nove lokacije ili spalionice otpada, o čemu se jedno vrijeme uveliko govorilo, a onda je ta priča utihnula – kaže Hujdur.
Deponija bi, prema Planu prilagođavanja upravljanja otpadom, trebala biti sanirana i zatvorena do 30. aprila 2029. godine.