Nakon višemjesečne borbe sa pojavom ove zarazne
bolesti te pauze u proizvodnji, uzgajivačima na čijim farmama je bila potvrđena
ova virusna bolest od 22. marta dozvoljena je obnova stočnog fonda. Uslov je
bio da sprovedu biosigurnosne, vanjske i unutrašnje mjere definisane
Pravilnikom o biosigurnosnim mjerama.
Ko je zakazao?
Pored borbe sa pojavom afričke kuge koja se
prošle godine pojavila na farmama, struka se bavila i nesavjesnim farmerima, od
kojih su pojedini, kako bi izbjegli eutanaziju i ekonomske gubitke, prikrivali
pojavu zaraze na svojim farmama i na neadekvatne načine sami vršili ukopavanje
grla, čime su doveli do širenja zaraze. Pouka se tada, po svemu sudeći, nije
izvukla.
U ovom
trenutku niko ne zna koliko je zaraza raširena, tvrdi struka koja smatra da se
i ovoga puta zaraza pojavila mnogo ranije nego što je to otkriveno. Veterinari
apeluju na vlasnike da prijavljuju uginuće životinja, kako bi izbjegli
širenje bolesti.
“Opšte
je poznato da ova bolest nije zoonoza i nema bojazni za zdravlje ljudi, ali
obzirom da je to rijedak virus koji je jako otporan a prenosi se na mnogo
načina, jedini način odbrane je primjena biosigurnosnih mjera. Izuzetno je važno u tim trenucima da se eutanazirane
životinje zbrinu u što kraćem roku, kako bi se spriječilo širenje ove zarazne
bolesti. Ono što je sigurno je da u narednih nekoliko godina se moramo
prilagoditi tom virusu, on će se sporadično javljati i sve će zavisiti od
primjene biosigurnosnih mjera. Takođe, ono što je bitno istaći jeste da na
raspolaganju nema vakcine protiv afričke kuge svinja, jedini mehanizam je
preduzimanje biosigurnosnih mjera kao i borba protiv ilegalnih prometa
životinja. A pokazalo se da se 95% prometa odvija nelegalno”, rekao je za
Buku dr Slaviša Cacanović veterinar.
Ugrožen stočni fond
Od pojave afričke kuge do danas eutanazirano je
oko 40.000 svinja. Ugašeno je 816 farmi. Osim ogromnih ekonomskih gubitaka koje
su pretrpili proizvođači, pojava afričke
kuge dovela je u pitanje opstanak brojnih gazdinstava kojima je ovaj vid
proizvodnje predstavljao egzistenciju.
“Ljudi u problemu.
Preko noći smo izgubili ono što se stvaralo godinama, a krivicu niko nije niti
pomenuo. Mi, proizvođači, uvjereni smo da je ovo ušlo uvozom još ljetos i za
svo ovo vrijeme dok su gasili naše farme i uvodili mjere kojih se moramo
pridržavati, uvoz je nekontrolisano tekao. I evo, sada opet imamo problem, a
tek što smo teškom mukom ponovo uložili u obnovu”, kaže za Buku Ilija
Laketić proizvođač iz Semberije, sa čije farme je ljetos eutanazirano 170 grla.
Zabrana
prometa
Sa
novom pojavom zaraze, Ministarstvo poljoprivrede RS donijelo je rješenje o
proglašenju zaraženog područja od tri kilometra i ugroženog područja od 10
kilometara na području Bijeljine. Ranije je donesena mjera zabrane prometa
svinja na stočnim pijacama, obzirom da su ta mjesta prepoznala kao lokacije
gdje se vrši ilegalan promet životinja, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Na
farmama gdje je potvrđeno prisustvo afričke kuge životinje će biti
eutanazirane. Do sada direktne štete zbog pojave ove zarazne bolesti
procijenjene su na 25 miliona KM.
Bijeljina
nema stočno groblje
U
skladu sa Zakonom o veterinarstvu, obaveza svake lokalne uprave jeste da ima
obezbijeđeno stočno groblje. U Bijeljini ono ne postoji. Određene su samo dvije
potencijalne lokacije na kojima će biti zbrinute eutanazirane životinje.
Iz resornog
ministarstva pozivaju farmere da sve aktivnosti obavljaju pod nadzorom nadležne
veterinarske organizacije i prema protokolu.
U budućnosti
ćemo živjeti sa tim
Šef
ekspertske grupe za borbu protiv afričke kuge prof. dr Drago Nedić rekao je za
Buku da će ova zarazna bolest, sa kojom se suočavaju i mnogo razvijenije
zemlje, biti prisutna i ubuduće, te da će u potpunosti promijeniti dosadašnji
način uzgoja svinja na farmama.
“Ovaj virus će trajati jako dugo i ima
nekoliko stvari koje su za nas važne a to je da budemo dodatno spremni za
ponovne pojave ovog virusa. Svi oni koji su se sretali sa pojavim ovog virusa,
a koji je dugo prisutan u Evropi, naišli su na iste probleme koji su bili i u
početku”, kaže Nedić i dodaje “Veoma je bitno da se ispoštuje
kontrola kretanja životinja kako bi smo spriječili da nelegalni promet
doprinese širenju virusa”.
Posljedice pojave ove zarazne bolesti su
katastrofalne. Tome najbolje svjedoče primjeri zemalja u regionu, koje se
godinama bore s iskorjenjivanjem ove zaraze.
“Proizvođači moraju da shvate da se nivo
bezbjednosti mora podići. To ne znači samo podizanje ograda, nego i nivo
sigurnosti i odgovornosti samog vlasnika”, rekao je za Buku Dragan
Knežević, direktor Veterinarskog instituta “dr Vaso Butozan”.
Manjak robe na tržištu i rast cijena
Obzirom na veliki broj eutanaziranih grla i
višemjesečnu pauzu u proizvodnji na tržištu trenutno vlada manjak robe što
automatski dovodi do povećanja cijena.
” Naša proizvodnja pada, cijenu diktira
uvoznički lobi koji preuzima primat. Za to vrijeme pred nas se postavljaju nove
mjere u proizvodnji koje su skupe i mnogima nedostupne” kaže za Buku
proizvođač Slaviša Perić.
Globalna je procjena da će mala ponuda u narednom
periodu dovesti do povećanja cijena.
“Na proizvodnju mesa je sve ovo ostavilo
velike posljedice. Umanjene su mogućnosti za reprodukciju, ukinut je tovni
materijal. Sama proizvodnja diktira i cijene i čim je mogućnost nabavke manja,
sve to odmah utiče na cijene mesa i mesnih prerađevina”, rekao je ranije
za Buku Milenko Zupur vlasnik mesne industrije “Globus”
Trenutno
cijena po kilogramu žive vage iznosi i do 12 KM . Prema riječima farmera
očekuje se da u vrijeme majskih praznika ta cijena bude iznosila i do 15 KM/kg.