Koji su Vaši prioriteti u izbornoj kampanji u Republici Srpskoj?
Kao kandidat koalicije „Domovina“, te jedan od ljudi Saveza za bolju budućnost – Fahrudin Radončić, koji je vodio pregovore, moram da priznam da smo na banjalučkoj regiji okupili jedinstven front povratnika, te da nema onih vrsta podjela kakve vidimo na drugim mjestima. Smatram da smo kao Savez za bolju budućnost pokazali zrelost i svijest o historijskom trenutku ovih izbora, za razliku od SDP-a i nekih stranaka koje su bile u ovim pregovorima, ali su otpale zbog nezadovoljstva raspodjelom kandidatskih mjesta ili nekih ličnih sujeta. Očekujem da će „Domovina“ napraviti rezultat u RS-u, te da ćemo biti treći po snazi i broju glasova, poslije SNSD-a i SDS-a.
Vi ste u jednoj širokoj koaliciji stranaka probosanske orijentacije – ko su Vaši potencijalni glasači u Republici Srpskoj?
Ja dolazim iz Vrbanje kod Banje Luke. Mi smo živjeli uvijek u multietničkoj zajednici, te smo unatoč svemu, nastojali graditi odnose među ljudima, stvarati veze i obnavljati povjerenje u zajednici. Ne zaboravljamo mi ni rušenje Ferhadije, ne zaboravljamo ni smrt Murata Badića na postavljanju kamena temeljca za njenu obnovu, ali mislim da su brojni Banjalučani koji ne dijele viziju ove zemlje sa onima koji stoje iza uništenja, progona i politike zločina koja i danas vlada ovim entitetom. Zbog toga, smatram da glas za našu listu, nije samo glas koji čeka na bošnjačke i hrvatske povratnike. To je glas svih onih koji su obespravljeni, svih onih koji smatraju da nije normalno da se studentski dom zove „Radovan Karadžić“, koji smatraju da nije normalno da se u Višegradu od budžetskih para pravi nacionalistički „Diznilend“, onih koji barem smatraju da nije dobro što se o Tomašici u Prijedoru šutilo dvadeset godina.
Ima li koalicija Domovina prirodne saveznike u korpusu stranaka čije je sjedište u Republici Srpskoj?
Koalicija „Domovina“ svoje prirodne saveznike mora tražiti u onima koji iskreno zagovaraju povratak, koji traže punu ravnopravnost, te koji misle da RS nije samo entitet jednog naroda, već dio Bosne i Hercegovine u kojem pravo na dostojanstvo i život imaju svi građani, bez obzira na vjersku i etničku pripadnost. Upoznao sam neke ljude u drugim strankama koje dijele ova viđenja, ali ovakve ideje nisu dio nijednog zvaničnog programa relevantnih političkih subjekata u ovom bh. entitetu. Svaka koalicija, ‘savezništvo’, rezultat je izbora između manjeg i većeg zla. Ako želimo bolje sutra i opstanak povratničkih zajednica, nažalost se i takvi kompromisi moraju napraviti.
Kako gledate na dosadašnju politiku vladajuće koalicije, a kako ponašanje opozicije u aktuelnom mandatu?
SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom je pokazao sve kada su zatražili zabranu rada „Prvog marta“, kada su progonili srebreničke majke, kada su pokazali toliku nebrigu zbog činjenice da roditelji Vrbanjaca i Konjević Polja godinu dana bojkotuju nastavu zbog ugroženih prava. U tom kontekstu, opozicija se nije ponašala ništa bolje, već se nerijetko pokušavala pokazati u igri ‘ko će biti gori’.
Koliko očekujete mandata u NSRS?
Ja se iskreno nadam da ćemo postići napredak. Na prošlim izborima su povratničke snage uzele 4 mandata. Nadam se da ćemo ih nakon ovih izbora imati barem dvostruko više. Iskreno se nadam da ćemo sa ekipom iz „Prvog marta“ uspostaviti novi način razgovora o politici u povratničkoj zajednici. Također, iskreno se nadam da će glasači sa listi podržati mlade, obrazovane i nove kadrove. Vrijeme je za odgovornu politiku i mlade nade koje se nisu kompromitovale raznim nemoralnim savezima, ponudama i dogovorima.
Da li su mogući postizborni pregovori sa pobjedničkim partijama u RS, oko potencijalnog ulaska u Vladu RS?
Koalicija „Domovina“ mora izboriti poziciju u novoj skupštinskoj većini. Međutim, ne smijemo pregovarati o vrijednostima. Svi stanovnici ovog prostora dijele istu sudbinu, te moramo zajedno raditi na zapošljavanju i ekonomskom napretku. Međutim, postoje i one osnovne stvari koje se tiču građanskih i političkih sloboda. Pazite, institucije ovog entiteta ne priznaju naziv bosanskog jezika. Ne dozvoljavaju obilježavanje mjesta zločina. Da počnemo od toga, pa ćemo dalje moći razgovarati.
Kako vidite budućnost RS u BiH?
Vidim samo budućnost Bosne i Hercegovine, za koju se nadam da će do kraja ove decenije biti članica NATO-a. Naravno, vidim zemlju ravnopravnih naroda i građana, vidim zemlju u kojoj ćemo se manje baviti entitetskim podjelama. Vidim zemlju gdje možemo koristiti zdravstvenu zaštitu bilo gdje u zemlji, gdje se ohrabruje mobilnost u obrazovanju i radu preko entitetske linije razgraničenja, gdje privrednici sarađuju, gdje policija radi zajedno. Budućnost je u integraciji, koja neće proizaći iz političkog pritiska, već osnovne potrebe građana. To smo najbolje mogli vidjeti u Doboju za vrijeme poplava. Takvo stanje potrebe poništava granice utvrđene ratnim frontovima.
Kako vidite budućnost BiH u EU?
Na nama je da radimo na harmonizaciji propisa i ujednačavanju standarda sa standardima Evropske unije. U tom procesu moramo biti svjesni da isto ne radimo zbog EU, već zbog nas samih. Građani i građanke Bosne i Hercegovine moraju biti svjesni da neće biti novih podjela, da neće biti prekrajanja granica, te da se prestanemo hraniti iluzijama koje političke elite serviraju gladnim građanima naše zemlje. Politiku moramo postaviti na racionalnim osnovama, te raditi za bolje sutra svih. Dijelimo sudbinu, dijelimo budućnost. Eto, to je moja poruka glasačima.
Tokom predizborne kampanje, portal BUKA objavljuje serijal
intervjua sa kandidatima za ovogodišnje opšte izbore u Bosni i
Hercegovini, sa ciljem da našim čitaocima što bolje predstavimo izbornu
ponudu.
Intervjue objavljujemo u integralnoj verziji, bez uređivačkih intervencija.
Ostale intervjue pogledajte u rubrici BUKA izbori u BiH