Zašto nije usvojena privremena mjera kojom bi se omogućilo poslodavcima u Federaciji BiH da uz minimalno oporezivanje povećaju plate radnicima za iznos do 400 KM, šta donose usvojeni energetski zakoni, te da li je Parlament FBiH morao raditi više u prethodnom periodu, samo su neke od tema o kojima je za Buku govorio zastupnik Stranke za BiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić, koji je i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku ovog doma.
Gospodine Čavaliću, prije svega, da li je Parlament FBiH mogao raditi više u ovom periodu nakon formiranja federalne vlasti?
– Jeste, i tu apsolutno nema opravdanja. Nijedno opravdanje koje je ranije ponuđeno ne stoji. Imali smo ono opravdanje da nemamo zamjenskih mandata iz Centralne izborne komisije, a navodno bi to ugrozilo parlamentarnu većinu, u smislu energetskih zakona. To se pokazalo da nije tačno, jer je broj glasova za energetske zakone bio daleko veći od demonstrirane parlamentarne većine upravo zbog toga što smo napominjali da je cilj da se radi i usvajaju dobre stvari. Nekoliko je razloga zašto je parlamentarni rad bio usporen.
Zatezanja zbog izbora sudije Ustavnog suda
Prvi razlog je što još nije uspostavljena kvalitetna komunikacija između vladajuće većine. Drugi razlog je što imamo informacije da određeni partneri u vladajućoj većini zatežu odnose i ne dozvoljavaju da neke stvari prolaze dok ne prođu one na koje su oni fokusirani, a tu, prije svega, mislim na izbor sudije Ustavnog suda. Treći razlog je nekakav podređeni odnos oba doma Parlamenta u odnosu na izvršnu vlast. Ja sam nekoliko puta sugerisao da je to loš pristup. Mora postojati nekakav balans odnosa između vlade i parlamenta. Me može tu parlament biti samo da prati vladu, onda čemu parlament, možemo se raspustiti i prepustiti vladi da radi ono što radi. Volio da bih da ubuduće imamo više redovnih sjednica u odnosu na hitne. Do sada je duplo više bilo hitnih nego redovnih.
Prethodnih mjeseci su iz Udruženja poslodavaca FBiH upozoravali da će ovo biti izgubljena godina ukoliko se do godišnjih odmora ne usvoji nekoliko zakona, uključujući i privremenu mjeru koja bi omogućila povećanje plate radnicima do 400 KM, a koje bi bilo tretirano samo porezom od 11 posto? Zašto ova mjera nije usvojena na prošloj sjednici?
– Prije svega, dobro ste naveli u pitanju – riječ je o privremenoj mjeri. Tu odmah moram da kažem da ovdje nije riječ o populizmu. Radi se o vrlo konkretnoj stvari, koja podrazumijeva pritisak na poslodavca da podigne platu do 400 KM. Druga stvar, radi se o privremenoj mjeri koja bi važila do usvajanja ključnih izmjena fiskalnih zakona, odnosno do njihovog stupanja na snagu. Ova mjera je i kao jedan vid skepticizma zbog eventualnog neusvajanja novih fiskalnih zakona. Ukoliko bi mi imali garanciju da će se ti zakoni usvojiti u narednih mjesec dana, ja bih povukao iz procedure ovo što sam predložio sa kolegom Durićem i ovo što zagovaraju iz Udruženja poslodavaca. Sedam godina je prethodna vlada držala u ladici fiskalne zakone, a sumnjamo da će ih ova vlada ispostaviti do kraja godine. I zbog toga je bitna privremena mjera. Ukoliko se ne usvoje fiskalni zakoni do kraja godine, to znači da će dobra rješenja stupiti na snagu tek 2025. godine. Mi smo to predlagali i dok je bila vlada premijera Novalića, jer smo smatrali da je puno da se čeka dvije godine. Međutim, sada je samo jedan zastupnik iz vladajuće većine glasao za ovu privremenu mjeru.
Kažete da ste skeptični po pitanju usvajanja novih fiskalnih zakona do kraja godine. Zbog čega ako su zastupnici SDP-a, Naše stranke i NiP-a prethodnih godina upućivali brojne kritike na račun federalne Vlade zbog toga što se ne mijenjaju fiskalni zakoni. Šta je sada problem kada su navedeni politički subjekti dobili priliku da kao vlast to promijene?
– Pitanje je da li će oni sada toliko forsirati navedene zakone. Moram biti iskren, dok su SBiH i NES bili dio tzv. Osmorke uvijek se na nas gledalo kao na one koji nešto zatežu, traže program rada, pečat, potpis itd. Između ostalog, tražili smo i ovo što sada upućujemo iz opozicije. Nažalost, unutar većine nije bilo konsenzusa. Jedan politički subjekt je uporno bio protiv toga. Ja ne vjerujem da su predstavnici stranaka koje ste vi naveli toliko lobirali u vezi navedenog, štaviše neki od njih se sada i ograđuju od tih zakona. Nešto nisam optimista u vezi datog, razumijevajući disbalans unutar vladajuće većine, nažalost. Ne volim se baviti ličnom politikom, ali mislim da tempo rada ove većine diktira HDZ, a HDZ-u nije toliko stalo do izmjene fiskalnih zakona, iako bi trebalo, jer Federacija je svih radnika, građana i poslodavaca.
Usvojeni su određeni energetski zakoni, na koje ste imali uložene amandmane. Šta nam donose ti usvojeni zakoni?
– Prije svega, modernizaciju. Ispunjavanje i nekih uvjeta Evropske unije. Zatim uvođenje nekih novih kategorija, odnosno da i sami građani mogu proizvoditi električnu energiju i viškove plasirati u mrežu, kao i dodatnu regulaciju u ovoj oblasti. Dosta je bilo i manjkavosti u prijedlogu zakona, ja sam to nazvao i hajdučko unošenje amandmana. Mi smo amandmane Vlade dobili ujutro, na dan sjednice, iako ih je Vlada usvojila nekoliko dana ranije. Dakle, neko je to ciljano čuvao u ladici, nisu nam htjeli dati na uvid da možemo analizirati i vidjeti o čemu se radi, tako da je svega tu ušlo. Druga zamjerka je što nije usvojen zaključak kojim tražimo da ipak FBiH urgira da se ovo vrati u domen državne politike. Smatramo da ne trebamo odustati od toga da država vodi energetsku politiku.
Amandmanom ukinut planirani namet građanima
Naravno, ima i pozitivnih stvari, ja sam zadovoljan. Lično sam predao pet amandmana, četiri su odbačena, i mogu da kažem da opraštam za ova četiri jer su bila više tehničke prirode, tipa da se uvede javna rasprava i slično. Prošao je jedan krucijalni, da se ukine planirani namet unutar zakona. Fond za okoliš se dosjetio nekako energetske efikasnosti i ubacio se u energetske zakone iako nikakve veze nema sa tim zakonima. Po tom osnovu bi građani plaćali četiri miliona KM više godišnje. Usvojenim amandmanom smo uštedjeli građanstvu taj novac, na što sam ponosan zajedno sa klubom Stranke za BiH. U raspravi sam kazao da u ovakvim zakonima dosta specijalnih interesa uleti, koje možda nismo svi stigli ni primjetiti. Vrijeme će pokazati koji su to interesi i šta će se dešavati na terenu.
Vlada FBiH je povukla iz procedure neke od zakona koji su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Šta se čeka sa usvajanjem zakona o zaštiti prijavitelja korupcije i zakona o sukobu interesa?
– Zaista mi nije jasno. Mislim da kolega Irfan Čengić stalno alarmira u vezi navedenog. To je sada pravi test za većinu, jer značajan broj političkih subjekata koje ste vi nabrojali ranije, iz stranaka Trojke, je zagovarao data zakonska rješenja, pogotovo u vezi sa sukobom interesa. Nadam se da sada neće biti sljedeći scenarij: kada mi postavljamo direktore onda oni mogu biti u sukobu interesa, a dok smo bili opozicija drugačije smo govorili. Pitao sam zviždače u saradnji sa nevladinim organizacijama, i dobio sam odgovor da se radi nešto u tom pravcu i da postoje planovi za zaštitu navedenih lica, ali konkretnih stvari na dnevnom redu ja ne vidim. Sada je pravo vrijeme da se to usvoji jer imamo brojnih primjera kršenja potencijalnog zakona o sukobu interesa na različitim nivoima, opštinskim, gradskim, kantonalnim i federalnim.
Ove godine je za Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli izdvojeno tek 18 posto od onoga što zakon predviđa. Ovim je nastavljena dugogodišnja tradicija kršenja zakona bivše vlade FBiH. Kako objasniti vlastima da nije skupo ulagati u zdravlje ljudi i kako razumjeti da se neko godinama hvali rekordnim budžetima, a da nema novca za bolesne?
– Rekordni budžet ne treba da bude predmet hvaljenja. To sam uvijek upozoravao. Kada govorimo o zdravlju, prevencija je dosta jeftinija u odnosu na saniranje nekih posljedica. Jednostavnije je ulagati na prevenciju i ulagati u ljudske resurse nego kasnije se baviti posljedicama. Zdravlje opšte populacije se postavlja kao strateški cilj i tu ne treba biti kalkulacija. Javnost jedva čeka da se takve stvari riješe.
Prilika da se u rebalansu ispravi nepravda prema bolesnima
Brojne su nevladine organizacije koje godinama upozoravaju na navedeno, a sada će vlast imati priliku da to uradi na rebalansu budžeta, iako to nije planirano od Vlade. Rebalans će biti na sjednici 25. jula i tada je prilika da se ispravi nepravda. Ako ne tada, hajde u septembru, ako ne u septembru, onda najdalje do kraja godine kada se krene formirati novi budžet.
Kako gledate na dešavanja oko izbora sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH i kako očekivati odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda ako stranke insistiraju na izboru kandidata koji su nepoznati u pravosudnoj zajednici?
– To je upravo ključni razlog zašto se određeni politički subjekti, uključujući i moj, bune u vezi pitanja odlaska stranih sudija. Moram kazati da je pandemija Covid-19 pokazala da mi imamo jedan od najliberalnijih ustavnih sudova, koji je prvi reagovao na neke mjere zabrane, lockdowne i slično, a upravo zbog postojanja tih stranih sudija. Mislim da oni daju svježinu iako možemo argumentovati u kontekstu samostalnosti same zemlje i Ustavnog suda. Međutim, vidimo ko sve predlaže i kakvi se kadrovi biraju. To su opcije na dugme, danas kada im kažete da izađu iz tog Ustavnog suda, oni izađu. I kada gledate njihove biografije, uglavnom su to neke stranačke knjižice. To ne bi trebao biti slučaj. Upravo oni koji su protiv stranih sudija trebaju da razumiju navedeno. Što se tiče Federacije i izbora sudija, mi insistiramo samo na jednom, a to je da se prati procedura, odnosno da se omogući postojanje liste sa više kandidata koji su ispunili uslove. Nažalost, trenutno se bitka vodi između toga kao rješenja i s druge strane rješenja koje bi značilo da dobijemo listu s jednim kandidatom, što bi bilo princip uzmi ili ostavi za Parlament, odnosno da jedno radno tijelo radi izbor sudije Ustavnog suda. To vjerovatno daje odgovor na pitanje zašto se nije dostigao kvorum tog radnog tijela u prošlu srijedu.