Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu još je tabu tema u
Bosni i Hercegovini, zbog čega većina žrtava, ali i poslodavaca ne zna kako bi
reagovala na ovakvu prijavu. Mehanizmi za prepoznavanje seksualnog
uznemiravanja i ucjenjivanja, i obezbjeđivanje podrške žrtvama nisu dovoljno
razvijeni, te mnogi slučajevi seksualnog uznemiravanja ostaju neprijavljeni.
Nedostatak jasnih procedura i efikasnih mjera podrške povećavaju rizik od
reviktimizacije i sekundarne viktimizacije žrtava.
Potvrdilo je to istraživanje koje je provelo Udruženje Stop
mobbing u istočnoj Hercegoovini, prijedorskoj i dobojskoj regiji u okviru
projekta “Nisi sama, ćutanje te neće zaštititi!”.
Naime njihovi rezultati pokazuju poražavajuće podatke.
Od 1000 ispitanika čak njih 70% nije upoznato šta treba da
učine ukoliko su izloženi seksualnom i polnom uznemiravanju!
Istraživanje je takođe pokazalo da 81% građana smatra da se seksualno
uznemiravanje ne prijavljuje nadležnim organima, a takođe većina anketiranih
građana ukoliko bi doživjeli seksualno uznemiravanje bi se prije povjerili
radnim kolegama, 60%, dok bi se
nadležnim institucijama obratilo samo 30% ispitanika.
Istraživanje, osim iskustava građana sadrži i odgovore iz 25
javnih institucija i ustanova u Bosni i Hercegovini. Kako se navodi 84% ih je odgovorilo
na dostavljene zahtjeve za pristup informacijama, a dobijeni odgovori upućuju
na to da postoji određena svijest kod institucija i organizacija da se nasilje događa,
ali da je pružanje zaštite ad hoc, da kod njih 16% ne postoje jasne smjernice kako
primjeniti postojeće mehanizme zaštite od nasilja.
Takođe, institucije i organizacije uglavnom rodno zasnovano
nasilje svode na podatke o nasilju u porodici, te na prikupljanje podataka o
polnoj, starosnoj, obrazovnoj strukturi i radnom statusu.
“Obrazovno ili radno okruženje u kojem se o uznemiravanju
ćuti, uskraćuje ili internim postupcima ne štiti od njegovog ponavljanja nije
okruženje koje potiče na rad i usavršavanje. Zato je za zaustavljanje
seksualnog uznemiravanja, osim zakonskih sankcija, izuzetno važna društvena
reakcija, jer može doprinijeti da se uznemiravanje ne dogodi, odnosno da ono
ima manje posljedica. Bez podrške, žrtve uznemiravanja mogu vjerovati da su
same odgovorne za ono što su doživjele, a bez oštre osude okoline – oni koji
uznemiravaju neće prestati”, navodi se u istraživanju.
Podizanjem svijesti, obrazovanjem javnosti i jačanjem podrške žrtvama, zaključuje tim analitičara, mogu se stvoriti efikasni mehanizmi prevencije i reakcije na uznemiravanje.
Nadalje, potrebno je uspostaviti partnerstva između NVO,
vladinih organizacija i profesionalnih udruženja kako bi se postigao dugoročan
napredak u zaštiti od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u Bosni i
Hercegovini.
Istraživanje
je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih
Država (Department of State).