Komemoracija stradalima u Јasenovcu počela je u 11.00 časova, a osim prigodnog programa predviđeno je i obraćanje predsjednika Hrvatske Ive Јosipovića, predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednika Vlade Hrvatske Јadranke Kosor.
Delegacija Udruženja građana “Јadovno 1941”, zajedno sa osamdesetogodišnjim preživjelim logorašem Milanom Bastašićem, prisustvovaće komemorativnom skupu, položiti vijenac kod Kamenog cvijeta i pokloniti se žrtvama koncentracionog logora.
Predsjednik Udrženja Dušan Bastašić rekao je Srni da će, prema njegovim informacijama, osim delegacije Udruženja “Јadovno 1941”, u Јasenovcu biti i predstavnici udruženja jasenovačkih logoraša iz Beograda i Banjaluke.
On je naglasio da predsjednik Skupštine Udruženja Milan Bastašić, nakon 20 godina od progona iz Hrvatske i rješenja o povlačenju optužnice Županijskog suda u Bjelovaru, prvi put dolazi u Hrvatsku i mjesto gdje je kao jedanaestogodišnjak 1942. godine pukim čudom preživio logoraške torture.
“Bilo je govora o tome da će se Milan Bastašić kao jedini i još uvijek živi jasenovački logoraš porijeklom iz Hrvatske obratiti na komemoraciji, međutim organizatori su ipak odlučili da se obrati predstavnik Roma”, rekao je Bastašić i dodao da mu nije poznato zašto je došlo do izmjene.
Na dan proboja, 22. aprila 1945. godine, u logoru u Јasenovcu bilo je 1.073 logoraša. NJih 600 je krenulo u proboj, a do slobode ih je došao samo 91. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su ili spaljeni zajedno sa logorskim objektima.
Istog dana, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Јasenovcu. Od 167 zatočenika njih 11 preživjelo je proboj.
Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Јevreja i Roma zaključila je 2009. godine da su Hrvati u Јasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700.000 Srba, 23.000 Јevreja i oko 80.000 Roma.
Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Јasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine.
Gradina i nije bila logor u pravom smislu te riječi, već samo masovno jasenovačko stratište, tj. “prihvatni logor” dok ustaše ne likvidiraju mnogobrojno srpsko stanovništvo dovedeno iz BiH i drugih krajeva zloglasne NDH. Prema nekim procjenama, u Gradini je ubijeno i zakopano više od 360 000 ljudi, pretežno Srba.
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije i obuhvatala je Hrvatsku, BiH i oblast Srem sa 6,3 miliona stanovnika, od toga više od trećine Srba.