Obraćajući se na Press konferenciji predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako je pohvalno brzo formiranje državne vlasti u BiH nakon izbora 2022. U Izvještaju se navodi da u vezi sa socio-ekonomskim reformama u skladu sa preporukama Komisije nisu preduzeti koraci.
Ono o čemu se jučer manje govorilo, a što je takođe bitno jeste i Plan rasta za zapadni Balkan. To je, naime, paket finansijske pomoći u iznosu od šest milijardi eura. Dvije milijarde su grantovi koje države ne trebaju vraćati, a dok su četiri miijarde povoljni krediti, međutim da bi se to sve ispunilo, ovj finansijski instrument ima svoje ciljeve ali i svoje uslove.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan Evropske komisije usvojen je s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Kako je saopšteno, cilj ovog paketa je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.
U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
U tu svrhu predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti:Slobodno kretanje roba, Slobodno kretanje usluga i radnika, Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanje cestovnog prevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, zatim jedinstveno digitalno tržište kao i integracija u industrijske lance snabdijevanja.
Drugi stub je jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama.
Kao treće se navodi ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Četvrti stub jeste povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024-2027, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, odnosno, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, je ovom prilikom izjavila da sa “usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji”
“Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“ rekla je ona.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost izjavio je za BUKU da bi se krediti bi trebali pobrinuti za to da zemlje u regionu u narednom periodu sastave određenu listu reformi koji nisu politički dio ali koji se odnose na poboljšanje ekonomske i svake druge prilike u zemljama regiona i koje bi onda trebale otvoriti određene benefite u samoj EU od pristupa djelovima tržišta EU do učešća u različitim programima, projektima EU.
“Evropska komisija na osnovu iskustva sa zemljama članicama EU želi da vjeruje da jedan takav plan sa podlogom novca i privilegija plus očekivanja od reformi“, rekao je Ćerimagić.
Naredni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu bi trebalo da bude objavljen na proljeće 2024.godine.