Britanski premijer Sir Keir Starmer tokom posjete Tirani i Albaniji sredinom maja ove godine najavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra uspostavljanje takozvanih “return hubova” – centara u kojima bi boravili odbijeni tražioci azila iz UK, dok se ne obrade njihovi zahtjevi za povratak
Članak iz Financial Timesa objavlen 15. maja potvrđuje da su zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, bile predmet razgovora, dok izvještaji organizacija poput UNHCR‑a i Human Rights Watch‑a upozoravaju na potencijalnu opasnost i zloupotrebu takvih centara, naglašavajući da BiH već ima sistem imigracionih zatvora s nedovoljnim garancijama za ljudska prava. Ukoliko ovo bude sprovedeno, BiH bi mogla postati geopolitički tampon između EU/UK i regiona, suočena s bilježenjem kršenja prava i pritiscima međunarodnih vlasti.
Prijedlozi za “return hubove” su uslijedili nakon poteza Evropske komisije da odobri korištenje istih a koji su predstavljeni kao “inovativno” rješenje za upravljanje migracijama. Ovakva šema zahtijevala bi od zvaničnika da sklope sporazume sa zemljama u kojima će se nalaziti budući prihvatni centri, ali osim informacije o novčanim nadoknadama, za sada nije poznato šta bi takvi sporazumi sadržavali, objavio je BBC.
Na domaćoj sceni, Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je promptno reagovao, nazivajući ovaj plan “veleizdajom” i karakterišući opoziciju u Republici Srpskoj (PDP, SDS i druge) kao saučesnike koji “šute” dok se BiH navodno pretvara u migrantski logor. Po njegovom tumačenju, ovaj međunarodni scenario sa migrantskim centrima je direktna posljedica slabosti, pa čak i izdaje opozicionih stranaka prema RS. On ih je optužio da su početkom maja o tome i razgovarali sa britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lamijem.
Dodik je predložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da se hitno razmotri informacija o dolasku više od 50.000 migranata, koristeći je kao političko oružje. Stvorio je narativ po kojem samo on može zaštititi narod i entitet, dok opozicija – svojim prihvatanjem narativnog međunarodnog pritiska – pokazuje svoju nesposobnost ili spremnost na saradnju s “neprijateljima”. Tako je tema migranata prenesena iz polja međunarodne politike u unutrašnji predizborni sukob.
Kao potvrdu svog autoriteta, Dodik koristi ovaj slučaj da opravda dalje centralizacione mjere u Republici Srpskoj, pozicionirajući entitet kao “utvrđeni bastion” nasuprot slabom i “saradničkom” Sarajevu i opoziciji. A ponaosob: dok međunarodne institucije poput HRW i UNHCR ističu probleme i sugerišu potrebu za jačanjem sistema za azil – Dodik razgovor o tome koristi samo da diskredituje političke protivnike, a ne da skrene pažnju na sustavne manjkavosti.
Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković oglasio se povodom optužbi Milorada Dodika da su vođeni pregovori o migrantima ističući da se radi o spinu.
“Spin i laž nikada neće postati politika. Dok mi imamo snage, koliko god politički da se razlikujemo, reći da je proces protiv Vas politički montiran; dok god smo spremni da dignemo ruku za veto, da Srbi ne budu preglasani; dok jasno razlikujemo naše nacionalne interese od političke borbe, s druge strane, Vi niste spremni ni na šta drugo osim laži” napisao je Stanivuković na društvenim mrežama.
“Čuli ste Vi dobro da sam sve demantovao, ali to Vas ne interesuje, jer svjesno lažete i obmanjujete ljude, pokušavajući nanijeti bilo kakvu političku štetu i iznad toga se nikada niste mogli izdignuti. Ako zaista želite raspravljati o migrantima, stavite ovu temu na dnevni red NSRS-a. Tamo se glasa, tamo se istina vidi”, rekao je Stanivuković Dodiku uz opasku da je Dodik taj koji nudi rudna bogatstva Republike Srpske strancima, ni manje ni više nego za vlastitu slobodu.
“I nismo Vi, nikada nećemo pristati na ono za šta nas lažno optužujete i Vi to vrlo dobro znate, ali, kako narod kaže, vidjeće se na kraju ko je vjera, ko je nevjera”, rekao je Stanivuković.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić je, gostujući u jutarnjem programu Federalne televizije, u magazinu „Političke minute“ izjavila je da Milorad Dodik migrantsko pitanje koristi kao mehanizam da prepada narod opozicijom.
Ona je dodala da je malo simptomatično da Dodik zna šta je trojka iz Republike Srpske razgovarala na sastanku sa britanskim ministrom inostranih poslova, šta je razgovarala na PIK-u, šta je razgovarala na svakom sastanku opozicije.
“Izgleda da Dodik ima oči i uši u svakom dijelu Bosne i Hercegovine” sarkastično je dodala Trivić.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je u izjavi za Slobodnu Bosnu negirao da je ovo pitanje bilo na dnevnom redu sastanka sa britanskim ministrom te da su i pojedini predstavnici EU tražili od bh. vlasti da formiraju prihvatne centre za migrante
„Nisu, zaista ne, prvi put sam za tu temu čuo iz medija. Nisam ni provjeravao autentičnost, ukoliko bude takvih ideja iz Velike Britanije one će doći institucionalno, legalnim putem”, kaže Konaković.
Dodaje da je sigurnost građana Bosne i Hercegovine na prvom mjestu.
„Ja sam to komentarisao, rekao sam da nas zanimaju prije svega sigurnost građana BiH, zanimaju nas naši sigurnosni aspekti i nećemo raditi ništa na našu štetu, iako svi znaju koliko nam je Velika Britanija važan strateški partner i prijatelj naše zemlje. Vodit ćemo se prije svega interesima BiH”, rekao je Konaković.
BBC je u svojoj priči naveo kako su prijedlozi o migrantima za sada u “vrlo ranoj fazi”, a uključivali bi isplate zemljama „domaćinima“ za svaku osobu koja je deportovana iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijedlozi su uslijedili nakon poteza Evropske komisije da odobri korištenje takozvanih “povratnih čvorišta” koja su predstavljena kao “inovativno” rješenje za upravljanje migracijama. Ovakva šema zahtijevala bi od zvaničnika da sklope sporazume sa zemljama u kojima će se nalaziti budući prihvatni centri, no osim informacije o novčanim nadoknadama, za sada nije poznato šta bi takvi sporazumi sadržavali.
A da će s emigranti naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske potvrdio je i njen predsjednik Nenad Stevandić.
Stevandić je rekao da bi ova tačka dnevnog reda trebalo da se uklopi u dnevni red naredne redovne sjednice parlamenta.
“To je dobra prilika da provjerimo stavove ovdašnjih političkih aktera o pitanjima migranata. A sigurno je da Republika Srpska, kao mala, ne može da se sama bori protiv migranata” rekao je Stevandić i dodao da je viđeno i da mnogo veće i snažnije zemlje nisu imale nikakva rješenja za migrante.
Stevandić je naveo da je problem što u BiH na ovom i sličnom planu nema politike koja ima kičmu, već politike koja “veže konja gdje im gazda kaže”.
“Zato Republika Srpska mora da pokaže svoj odgovor. To je ponekad skupo, ali se uvijek na kraju isplati. Morate pokazati suverenost i samostalnost da zaštitite svoje nacionalne interese i stanovnike. Nadam se da će svi, pa i opozicione partije, koje se uglavnom bave targetiranjem vlasti, razumjeti Dodikovu poruku” rekao je Stevandić.
Podsjetimo, Dodik je naveo da je predložen niz zaključaka, između ostalog i da se ne prihvataju nikakve odluke ili sporazumi sa vladama trećih zemalja, prije svega članica EU o bilo kakvoj mogućnosti da se ovdje transportuju i deportuju navodno migranti koji bi tu trebali da imaju određeni tretman i pažnju.
Iako je ovaj plan u ranoj fazi i ne postoje nikakvi konkretni potezi kojim bi se opravdala ovolika politička hajka na opoziciju na ovu temu, migranti su postali sredstvo populističke mobilizacije, a izjave međunarodnih zvaničnika služe kao povod za Dodikovu eskalaciju retorike i napad na opoziciju.
Međutim ono što se trenutno ne postavlja uopšte kao kontraargument – šta će biti ako istu stvar predloži Donald Trump, inače Dodikov politički uzor broj dva trenutno u svijetu ( iza Putina ) a koji je prema pisanju Bloomberga, već takvu stvar učinio, odnosno zatražio da Srbija i druge balkanske države prime migrante koje će deportovati iz SAD-a. Hoće li Trumpovi migranti biti prihvatljiviji za Dodika?