Mada se sudionici nakon sastanka nisu obratili novinarima, niti su izdali saopćenje, Slobodna Bosna uspjela je saznati ključne tačke dogovora tri premijera koje će zastupati u predstojećim pregovorima s MMF-om.
Kako se saznaje, MMF je spreman odobriti BiH novi, povoljni kredit u iznosu od oko 900 miliona KM, no zauzvrat traži provođenje bolnih reformi i rigoroznih mjera štednje.
Povoljan kredit
Prvi put nakon rata, BiH s MMF-om neće pregovarati o tzv. stand by aranžmanu, kao što je to činila do sada u tri navrata. Ovoga puta BiH je zainteresirana za kreditni aranžman pod EFF uvjetima, koji su neusporedivo povoljniji od uvjeta stand by aranžmana, ali podrazumijevaju provođenje dubokih, strukturnih reformi.
Extended Fund Facility (EFF) ili u slobodnom prijevodu dugoročni fond stabilnosti poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države s MMF-om, no odobrava se samo onim državama koje su spremne provesti duboke strukturne reforme i otkloniti uzroke fiskalne nestabilnosti, piše Slobodna Bosna.
Novi kredit MMF-a, pod EFF uvjetima, bio bi odobren po izrazito niskim kamatama od svega 0,2 posto na godišnjem nivou, uz grace period od pet godina i isplatni rok od 12 godina.
U konkretnom slučaju, aktualna vlast u BiH u saradnji s ekonomistima MMF-a, identificirala je 24 socijalno-ekonomske „bolesti“ koje namjerava liječiti u narednih nekoliko godina za vrijeme trajanja EFF aranžmana.
Konačni spisak očekivanih reformi definitivno je dogovoren na sastanku tri premijera u Banjoj Luci. U najkraćem, BiH od MMF traži kredit u iznosu od oko 900 miliona KM, koji bi se realizirao tokom tri naredne godine, a zauzvrat je spremna poduzeti 24 reforme kako bi trajno otklonila uzroke stalnog budžetskog deficita.
Kresanje javne potrošnje
Jedna od mjera koja će sasvim sigurno izazvati najviše komentara, pa i otpora, tiče se administrativnog aparata države. Tokom naredne tri godine, za vrijeme trajanja EFF aranžmana, plaće administrativnim radnicima na svim nivoima vlasti ostat će zamrznute na sadašnjoj razini, pri čemu će se uvesti i potpuna zabrana novog zapošljavanja administrativnih radnika.
To znači da će se upražnjena radna mjesta, nastala odlaskom radnika u penziju ili na bilo koji drugi način, popunjavati preraspodjelom poslova između postojećih radnika, s krajnjim ciljem da se broj administrativnih radnika smanji za oko 10 posto.
Predviđene su i ozbiljne porezne reforme koje će također izazvati burne polemike. Pored ostalog, promijenit će se i porez na plaće i to na način da će se uvesti diferencirana porezna stopa, pri čemu će se oporezivati i topli obrok.
Vlada FBiH već je izlazila s nekoliko prijedloga, no ta se oblast mora urediti posebnim zakonom u 2016. godini.
Također je predviđeno da entitetske vlade okončaju proces privatizacije kapitala u poduzećima u kojima imaju manjinski ili pak većinski vlasnički udio. To se prije svega odnosi na poduzeća koja hronično posluju s gubitkom a održavaju se u životu zahvaljujući stalnim financijskim injekcijama iz budžeta.
Takva poduzeća, a ima ih oko 40 u oba entiteta, moraju se restrukturirati ili likvidirati u naredne tri godine, pri čemu bi se socijalno zbrinjavanje otpuštenih radnika rješavalo iz kredita MMF-a.
Izvan procesa privatizacije ostat će samo kompanije od strateškog, nacionalnog interesa, poput namjenske industrije i elektroenergetskog sektora, dok će se sve ostale kompanije u vlasništvu države prodati privatnim investitorima.
Također je predviđena i opsežna reforma radnopravnog zakonodavstva, koja je većim dijelom već okončana u oba entiteta usvajanjem novog Zakona o radu u skladu s međunarodnim standardima.