Svake godine sve manje stanovnika, a sve više glasača.
Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo
Kristijan Šmit, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih
tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj
komisiji, stupili su na snagu.
Podsjetimo, Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih
tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na
biralištima i elektronsku identifikaciju birača.
Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i
zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi
političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke.
Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna
komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Osim toga, Šmit je nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču
djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala”, koji se pojavljuju
uoči izbora I koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.
Svojim izmjenama, Šmit je zabranio I glasanje za više od tri
osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
Ipak za sada je jasno da od skenera za brojanje glasova, što
je najavljivano kao veliki pomak neće biti neke koristi u ovom izbornom procesu
jer će se skeneri koristiti kao pilot projekat u samo nekoliko opština i na
neznatnom broju biračkih mjesta.
I predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je govoreći o ovom segmentu
na konferenciji za medije, rekla da će se i na biračkim mjestima sa skenerima,
kao i do sada, glasovi prebrojavati ručno, a skeneri će se samo isprobati u praksi.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije, je više
puta ponovio da bi uvođenje skenera onemogućilo izborne prevare, kršenje zakona
i da se na listama dodaju preferencije, da se poništavaju listići dodavanjem
nečega i slično.
A tu je i stari problem višak glasača- na izborima 2022.
godine je bio rekordan čak 513.509!
Nekako nam “uspjeva” da iz godine u godinu imamo sve manje
stanovnika i sve više birača.
Faruk Hadžić, ekonomista, je te 2022. godine bio iznenađen
viješću CIK-a o biračkom spisku jer je, i bez detaljne analize, zaključio da je
teško povjerovati da toliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i ima pravo glasa.
Stoga je proveo analizu kako bi procijenio stvarni broj građana s pravom glasa
i koliko osoba viška je na biračkom spisku. Ovo je važno jer ta razlika otvara
prostor za manipulacije biračkom voljom.
Hadžić je koristio podatke s Popisa stanovništva iz 2013. -3.531.159
kao osnovu za procjenu broja građana s pravom glasa.
Na temelju tih
podataka, kao i dodavanjem novorođenih i oduzimanjem umrlih, te uzimajući u
obzir promjene u populaciji po dobnim skupinama svake godine, izračunao je
maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine.
Analiza je pokazala značajne diskrepancije. Na primjer, za
izbore 2014. godine, broj ljudi s pravom glasa prema biračkom spisku bio je
značajno veći od maksimalnog broja ljudi s pravom glasa prema procjeni iz
analize. Slične razlike su se nastavile i u narednim godinama.
“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni
broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što
znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je
objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak
i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika
nerealno visoka”, naveo je Hadžić.
Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu,
pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj
stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što
znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo
3.203.228, što je razlika od 323.212.
U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se
smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je
razlika od 464.707.
“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja
osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020.
godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić
“Za izbore 2022., objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih
3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko
3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa
2.855.157. Razlika za izbore 2022. je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada
uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko
450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima
zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i
mogućnosti za manipulacije”.
Za oktobarske izvore u Centralni birački spisak upisano je rekordnih 3.406,088
birača.