Danas, 22.decembra, navršilo se punih osam godina od kada je Evropski sud u Strazburu presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio BiH da izmjeni svoje zakonodavstvo i omogući pripadnicima manjina da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Do danas se u izbornom zakonodavstvu BiH ništa nije promijenilo, a sve se glasnije čuju i poruke političara da se od implementacije ove presude, treba odustati. Isto vrijedi za presudu Azre Zornić, donesenu prije tri godine i presudu dr. Ilijaza Pilava, donesenu prošle godine, koje su i od strane stručne javnosti, i brojnih političara okarakterisane kao istorijske, a danas ih se rijetko ko sjeti i spomene.
Kakve bi posljedice cjelokupna sitaucija mogla imati na BiH i region, jesmo li danas još dalje od pomirenja, te šta i kako nakon Haškog tribunala, teme su o kojima smo razgovarali sa istaknutim istoričarem, profesorom dr. Husnijom Kamberovićem.
Sa šefom Katedre za arheologiju i Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu doc. dr Adnanom Kaljancem, razgovarali smo o arheologiji i njenom mjestu u BiH, gradnji luksuznih naselja i poslovnih kompleksa na samim lokalitetima ili u njihovoj neposrednoj blizini, ilegalnim kopačima i ljubiteljima starina, zakonskoj regulativi.
"Ali ne zaboravite svakog dana imate negdje štrajk glađu, negdje male demonstracije, nedostaje samo neka vrsta sinergije, a istorija nam govori da taj sinergijski zapaljivi momenat može biti i obična mala stvar, mali incident"
Istorijske presude za Bosnu i Hercegovinu Evropskog suda u Strazburgu po tužbi Azre Zornić i Ilijaza Pilava pogađaju srž Dejtonskog ustava, te su potpuno ignorisane od strane vodećih političkih elita, ali i građana BiH.
„Univerziteti su postali utočište za propale političare, koji su preko noći magistrirali, doktorirali i postali profesori. Tako su potisnuli i ono malo kadrova koji su radili svoj posao kvalitetno“, kaže profesor Sabid Zekan