Buka

1989. - kakva je to godina bila. U Poljskoj su održani prvi slobodni izbori na kojima je apsolutnu pobjedu nad Komunističkom partijom odnio Solidarnosc; demonstracije na trgu Tiananmen ugušene su u krvi; Mađari su otvorili svoju granici prema Austriji; Dalaj Lama je dobio Nobelovu nagradu za mir; „pao“ je Berlinski zid; u Bugarskoj je smijenjen Todor Živkov; Rumuni su streljali Čaušeskua i njegovu suprugu Elenu; a Havel je postao predsjednik Čehoslovačke.

Porok nije grijeh ako se drugačije nazove. Istom se bogu moli i ispod oltara i iznad ruleta.

A u Federaciji, još gore. Kako god okreneš, ispada da si „normalan“ Srbin, da više voliš Bosnu nego picu i pivu. Ne možeš ljudima dokazati da više volim Hercegovinu nego i picu i pivu i Bosnu skupa. I da sam Srbin i ne mrzim ni Republiku Srpsku ni Srbiju, da čitam i Kapora i Ćosića, i to na latinici i na ćirilici.

Projekcije braće Limijer iz 1895. godine svojim prvim kadrovima (radnika koji izlaze iz fabrike i lokomotive koji ulazi u stanicu) simbolično su predskazale tužnu sudbinu novorođene umjetnosti - njeno postepeno ali temeljito svođenje na industriju.

Ukratko, eto, više su dočekom Biljane Plavšić država Srbija i Republika Srpska svojim običnim građanima poslali poruka nego što ih ti građani o Božiću pošalju SMS-om. Kratke su to i jasne poruke, kojima Milorad Dodik i njegovi beogradski sponzori na čelu s najboljim prijateljem Borisom Tadićem poručuju svojim običnim građanima da postoje obični i običniji građani. I oni najobičniji.

Dejan Boljević imao je trideset godina, lijepu ženu, brbljivog i radoznalog sinčića, uređen stan u potkrovlju, dobro plaćen i cijenjen posao, vesele prijatelje, a onda je u to, kao u sliku na vodi, pljusnuo rat, i sve se zamutilo i iskrivilo. Trudnu ženu poslao je sa sinom rođacima u Crnu Goru. U potkrovlje je pala granata, prijatelji su otišli iz grada, posao i kompjuteri ostali u naselju koje su zauzeli Srbi.

Život na našoj planeti odvija se gotovo četiri milijarde godina. Tokom tog razdoblja klima se drastično mijenjala i sa svakom od tih promjena javljale su se i razvijale različite biljne i životi-njske vrste. Neke od njih su se prilagodile novonastalim uslovima, dok su se neke, naprotiv, povukle ili potpuno izumrle.

U Sarajevu su krajem novembra, u brošuri nazvanoj Čemu učimo djecu , promovisani rezultati analize sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta. Nekoliko stručnih timova čitalo je udžbenike književnosti, jezika, istorije, geografije i vjeronauke, ispitujući koliko su u saglasnosti sa svim onim poveljama, ustavima i zakonima koji treba da štite jednakopravnost pojedinaca. Koliko je stanje u udžbenicima loše može se ilustrovati primjerom koji je stručni tim izdvojio kao – pozitivan!