Slavnu bitku za Kosovo najavio je u ono vrijeme šef srpske diplomacije i narodni pjesnik Vuk Jeremić, izjavivši na tečnom dvanaestercu kako se radi o "najvećem procesu u istoriji Međunarodnog suda"
Svake subote uveče, u najgledanijem terminu na skopskoj televiziji, Atanas Pčelarski tumači značenja reči iz klasičnog perioda antike na modernom makedonskom jeziku. „Makedonija je rodno mesto čitavog sveta. Jezici, teme vezane za Boga i religiju, pravni sistem, sve to potiče iz Makedonije”, objašnjava on. Makedonija iz vremena klasične starine i moderna država Makedonija postaju jedna ista stvar.
Gori sve, korupcija, arapske pare i sarajevski radio, prvačič se fura na Boška Buhu, pucnjava svugdje, gicetina i džamije, BBI, CCI i korupcija, Reis protiv globalnog kijametskog dana, kladionice i kradionice, agresivni invalidi, pasi pa ljudi, mrtva popadija, NATO i druga čudestva svekolika!
Sitno brojimo do samita u Kopenhagenu na kome će od 7. do 18. decembra svjetski lideri pokušati spasiti svijet. Cilj samita - postizanje dogovora o stabilizaciji i postepenom smanjenju emisije štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i finansijska pomoć siromašnim državama koje će najviše i osjetiti posljedice globalnog zagrijavanja.
Na adresu Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, trećeg novembra stigla je presuda za slučaj Suljagić, koji će biti relevantan za sve ostale apelacije za staru deviznu štednju iz Bosne i Hercegovine pred međunarodnim Sudom za ljudska prava u Strazburu. Odgovore na pitanja o značaju te presude, kao i podsjećanje na cjelokupnu, mučnu borbu sa državnom administracijom, potražili smo od Svetozara Nišića, predsjednika Udruženja.
Narodno pozorište u Banjaluci ipak održava poetiku koja nije dodvoravanje već aktivno pozivanje na promišljanje i edukovanje publike. Ono je borba protiv pasivnosti današnjeg gledaoca.
Bilo je krajnje vrijeme da Bosnica ponosna, pored hiper-mega-giga-super marketa, dobije i pokoji šoping mol. Bar u Sarajevu i Banjaluci. Znate, to vam je ono mjesto gdje srećkovići dođu, sve sa potomstvom i od juta do večeri krše svojih mjesečnih 300 km, ako ih imaju. A, ostali? Pa gledanje je džaba, bar dok vas baja sekjuriti ne ocijeni, kao nedekorativan element u objektu i kulturno najuri van.
O francuskom predsjedniku Nikoli Sarkoziju i njegovom sinu Žanu krajem oktobra se na Internetu, u odnosu na bilo kojeg drugog francuskog političara, ubjedljivo najviše govorilo. Sa više od 259 hiljada sajtova (novinarskih članaka, blogova, stranica socijalnih mreža, kao što su Facebook ili Twitter) skeniranih svakih pola sata, nedavno lansirani indikator prisutnosti francuskih političkih i sindikalnih predstavnika na Internetu, došao je do rezultata da je predsjednik Sarkozy u periodu od 15. do 31. oktobra 2009. naveden u 26. 585 publikacija, a njegov sin u 14. 828.