Neka Vukovarci odluče o tužbi za genocid - tako je Josip Friščić komentirao opatijskim susretom Josipović -Tadić intenziviranu debatu o mogućnostima odustajanja od tužbe protiv Srbije. Šef HSS-a takvu soluciju ne bi podržao, jer ne prihvaća, kako je rekao, ideju da smo svi isti.
Cinično je i to što je cveće na spomenik poginulim radnicima RTS-a položio Miloševićev ministar informisanja i što je Miloševićev portparol Dačić, s puno dostojanstva i saosećanja položio cveće poginulim vojnicima na brdu Stražavica. Da li je svestan da je za njihovu smrt i on tako strašno odgovoran?
U zbirci eseja Marka Tvena Sloboda štampe objavljenoj povodom stogodišnjice piščeve smrti, u kojoj su sabrani njegovi posthumno objavljeni tekstovi posvećeni prokletstvu novinarske profesije, Tven pored ostalog konstatuje da se javno mnjenje spustilo na nivo štampe, i da moralni principi u jednom društvu opadaju u zavisnosti od broja novina u opticaju: što je više novina, naš moral je sve gori
Smije li Dežulović napisati apsurdističku humoresku o „malom zloćku“, „kravi“ i „nezahvalnim luđacima“, a Ivančić generaciji odrasloj na njegovoj novini objasniti onih „5,4 mio“? Vrijeme će pokazati.
Jasmin Odobašić, dugogodišnji član Komisije za traganje za nestalim osobama u BiH, nedavno je objavio knjigu "Sjaj i bijeda ekshumacija". Promocija knjige će se održati u četvrtak u 18 sati u sarajevskom UNITIC-u. U razgovoru za Sarajevo-x.com Odobašić govori o svojoj knjizi, odnosno o sjaju i bijedi ekshumacija u BiH, ali i o tome ko su najveći krivci za odugovlačenje procesa identifikacije tijela nestalih u proteklom ratu.
Dugogodišnja politička bliskost Milorada Dodika i Dragana Čovića krunisana je juče u Banjaluci dogovorom da SNSD u Federaciji BiH podrži kandidata HDZ BiH za hrvatskog člana Predsedništva. Zauzvrat će HDZ podržavati SNSD u RS, ali nije precizirano u kom obliku. Sporazum o ovoj saradnji, ali i zajedničkom delovanju na svim nivoima vlasti trebalo bi da bude potpisan u poslednjoj sedmici aprila, u Mostaru, kada će biti poznato više detalja.
Broj milionera u Srbiji povećan je za više od 2.500 u doba najveće krize, a ukupan broj onih koji su podneli prijavu za godišnji porez na dohodak građana je oko 20.300, saznaje „Blic“. To su oni koji su lani prihodovali više od 1,58 miliona dinara, a najviše je zaradio generalni direktor iz Beograda sa prijavljenih 84,5 miliona dinara. Kolega milioner koji je lani bio prvi na spisku zaradio je 10 miliona više.
Iako se činilo da su sramne deložacije iz '90-tih, u kojima su ljudi "krivih krvnih zrnaca" na silu iseljavani iz svojih stanova, završile s ratnim vremenima, 76-godišnja Zlata Dragojević iz Karlovca upravo ovih dana proživljava sličnu životnu dramu. Ovaj put, ističu u karlovačkom Građanskom odboru za ljudska prava, "sve je po zakonu, ali ne i po - pravdi".