- Visoki zvaničnici SAD i EU, predvođeni zamenikom američkog državnog sekretara Džejmsom Stajnbergom i španskim ministrom inostranih poslova BiH Migelom Moratinosom, dolaze danas u posetu BiH kako bi podstakli domaće lidere da ubrzaju reforme neophodne za napredak ka EU.
Bolja budućnost za mlade, uređena država, više posla i bolji standard su ono što građani Srbije očekuju od EU. Iako su pomak u integracijama praćeni odobravanjem, i dalje postoje brojne zablude i osporavanja.
Da je Fin, prljava pijana rasistička bitanga, zaista sahranjen, ne bi po teoriji prvog pravog američkog pisca Marka Tvena bilo potrebe za cenzurom. Ovako, za jedan deo Amerike „Haklberi Fin” je još uvek zabranjena knjiga.
Kad je krajem januara Hilari Klinton, šefica američke diplomatije, govorila u Parizu na temu »evropska bezbednost u budućnosti«, onda je to bilo očigledno pažljivo izabrano i mesto i vreme. Govorila je studentima Vojne akademije, na samom početku kalendarske godine, o programu saradnje između Evropske unije (EU) i Amerike na stvarima bezbednosti podjednako važnim za Evropu i Ameriku.
Dok mnogi listovi širom sveta beleže pad tiraža, francuski nedeljnik Okovani patak uspešno odoleva krizi štampe. Tajna za uspeh ovog satiričnog lista, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, najverovatnije se nalazi u njegovoj osvedočenoj verodostojnosti
Zbog neposedovanja pasoša, a verovatno i još ponečeg, Štulića neće biti u Beogradu kada mu objave sabrana dela. Takve i slične situacije svojevremeno je objašnjavao duhovitom pitalicom: Jeste li čitali Dostojevskog? – Jesmo. – A jeste li ga kad videli?
Naše stajalište ne samo da je oprečno drugom bosanskom stajališu, no se oni pothranjuju uzajamnim ranjavanjem opstajući, već više od decenije, na istim temeljima pokvarenog saučešća prema žrtvama iz svog tabora ili na maničnoj sportskoj disciplini: brojanje žrtava rata, ko je koga više.
Prvi put je, kažu, uvek najteže. Posle se navikneš. Recimo, prvi put gledati svoj grad – ili barem onaj najintimnije svoj između nekoliko gradova koje razložno nazivaš svojim – očima stranca ili, hajde de, ljubazno primljenog gosta. Recimo, prespavati prvi put u hotelu u gradu u kojem si imao dom, jedini koji ćeš ikada steći, jer sve ostalo su tek stanovi. Posle nekako oguglaš, srodiš se s perspektivom čudnoga gosta, onoga koji je nekako domaćiji od mnogih domaćina.
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je dokle se stiglo u suočavanju sa istinom o zločinima počinjenim u poslednjem ratu na prostoru bivše Jugoslavije. Sagovornici su bili Janja Beč, sociolog koja se bavi istraživanjem zločina i genocida u tom ratu, i Lino Veljak, profesor Filozofskog fakuleta u Zagrebu.