Banja Luka je 22. aprila/travnja proslavljala 63. obljetnicu njezina antifašističkog oslobođenja. Ovaj dan ona obilježava kao svoj praznik – praznik Dana grada. Veličina i značaj ovakvog događaja i dešavanja predstavlja primjeran povod da se vidi do kud je Banja Luka došla u tom periodu i što ona zapravo nakon toliko godina poslije Drugog svjetskog rata postulira.
Jedina moja, iz pjene rođena, svaki put kad zažmirim iznova proživim sva tvoja sjećanja vremenom uklesana na mojim kapcima. Krijem svoja osjećanja prema tebi pa kažu da te ne volim, da te mrzim – ne znaju.
Njemački pisac Heinrich Böll je 1957. godine objavio svoj glasoviti putopis pod nazivom Irski dnevnik (Irisches Tagebuch). Irci su bili protiv njega, Nijemcima se jako svidio. Irci su držali da u njemu ima jako puno magaraca i kamenih zidova, jako puno sanjarenja i natražne bezazlenosti. No Nijemcima je on upravo omogućio snove i želje koji u Njemačkoj nisu bili mogući. Nosili su tu knjigu u svojim ruksacima tragajući za emocionalnom vezom s tim narodom i tom zemljom. Davala im je osjećaj bezazlenosti i pripadanja, budila u njima čuvstva koja su im u njihovoj vlastitoj zemlji bila uskraćena.
Sloboda štampe u Srbiji ugrožena je iz tri pravca. Prvi je ulazak medijskih multinacionalnih korporacija koje ne zanima novinarstvo - pa samim tim ni sloboda štampe - nego „infotainment“, „proizvodnja sadržaja“ (Viktor Ivančić) od kojih se očekuje da bolje prodaju novine i da privuku oglašivače.
Čitatelju moj, ono što se ne vidi na ovom dokumentu je ono što sam razmišljala prije nego sam krenula pisati tekst. Kako nas je redakcija samo zeznula sa ovim pravilima.
Predsjednik vlade jednog od teritorija kojem je BiH zajednički nazivnik, Milorad Dodik, nedavno je poručio javnosti da će 'zastupnici SNSD-a iz sigurnosnih razloga predložiti donošenje zakona o zabrani nošenja burke i pokrivala za lice koje nose muslimanke'. Kad nešto slično može i Francuska…
Nema nikakvog smisla, svjesna sam, ne mogu sa sigurnošću ni prihvatiti ovu misao, ali ostajem, ne mogu se udaljiti od svojih korjena. Svaki čovjek u svakom trenutku mora da posjeduje viziju prošlog, sadašnjeg i budućeg ličnog identiteta. Bez posjedovanja tog identiteta, čovjek bi bio kao formirani oklop koji ima svoj naziv, ali ne i svoju svrhu, odnosno nema sliku o samom sebi.