Dvadesetjednogodišnjak je u banjalučkom naselju Lauš nožem nanio teške povrede jednom mladiću, a drugom lake nakon verbalne prepirke koja je prerasla u fizički sukob, saopšteno je iz banjalučke policije
Slaviša Ćulum (26), vođa kriminalne grupe iz Banjaluke, zaprijetio je u ponedjeljak da će pobiti sve one koji su krivi za smrt njegovog brata Nedeljka (19).
Iako se o procesu pomirenja i suočavanju s prošlošću u BiH, ali i regiji, govori godinama, on teče sporo i teško. Posljednja naučna istraživanja pokazuju da je viktimizacija jedna od najvećih prepreka, te da se, iako spremni čuti o počinjenim zločinima, građani, pripadnici različitih etničkih grupa, teško mire sa prihvatanjem odgovornosti. U ove procese moraju se uključiti i mlade generacije kako bi bile spremne oprostiti i graditi zajedničku budućnost jer, kako ističu stručnjaci, bez toga nema istinskog pomirenja.
Strah me od straha koji će opet prevagnuti na izborima. Strah me je da će nas svi napustiti i da će zemlja Bosna i Hercegovina izgledati kao završetak onog dobrog filma Abela Gansa iz tamo neke 1919, gdje se aveti poginulih vojnika dižu i slobodno hodaju zemljom. U pacifističkom filmu jednog Francuza od prije stotinjak godina, to je značilo - nikad više. U balkanskom kontekstu svi već znamo šta znači kad mrtvima postane tesno u grobovima
Student jezika i književnosti, budući profesor ili lektor, nasmijaće se grohotom kad u svom haustoru pročita nevještim rukopisom sročen poziv: OĆISTI TE SVOJE SMETLJARNIKE POPRAVIĆE SE SVI. HVALA.
Sticajem raznih okolnosti ili samo zato što se Bosna i Hercegovina možda smatra najproduktivnijim poligonom za isprobavanje sopstvene snage i pravovernosti, tek ova ratom, zločinima i mržnjom (koja ne prestaje) do temelja uzdrmana zemlja ponovo je u žiži posebnog interesovanja.
Gdje me nađe?! Baš kada je puklo ovo s posjetom Ive Josipovića Bosni i Hercegovini, ponovno sam prelistavao “Stenograme o podjeli Bosne”, knjižurinu od preko hiljadu stranica koju su prije pet godina zajednički izdali “Feral” i sarajevski “Dani”. Što je u knjizi? Ne znam što nije.
Zvoni telefon. Bahrija Kituša je s druge strane. To je žena koja je, još od kraja rata, uhljebljena na poziciji predsjednice jedne od hiljadu organizacija koje se k'o fol brinu o šehidskim porodicama, invalidima i socijalno ugroženim kategorijama.