U pitanju je pre svega tranziciona muka koja je svuda prisutna. Fenomen je da je u najrazvijenijoj zemlji, koja je jedina članica EU taj kult sada možda i najjači - Tito je najpopularniji u najrazvijenijoj zemlji. Ja bi to nazvao tranzicionim grčom i nostalgijom za bezbrižnim vremenima kada ljudi nisu razmišljali ni o vizama ni o putovanju. Sada je strašno velik uspeh što smo dobili beli šengen, a bili smo slobodni građani u to vreme.
Evo ga 8. mart. Još jedan u nizu sa sličnom ikonografijom. Ulice pune cvijeća, žene u minjacima, muškarci u odijelima, djeca sa poklončićima, gradovi oblijepljeni plakatima prsatih pjevačica reklamiraju njihove nastupe po ofucanim, još ne privatiziranim hotelima.
U situaciji kada se ekonomska kriza sve više osjeća u novčanicima građana BiH, sve više njih okreće se poslovima u inostranstvu kako bi prehranili sebe i svoju porodicu, ali ih, kako pokazuju brojni parametri, često ni tamo ne očekuju poslovi kakve su priželjkivali.
Film „The Hurt Locker“ osvojio je šest Oskara i tako, ne samo do nogu potukao favorizovani „Avatar“, već i rediteljki Ketrin Bigelou doneo titulu prve žene u istoriji koja je dobila Oskara za režiju.
Ako nam je društvo i dalje duboko patrijarhalno – a jest, ako je duboko nepravedno prema ženama u praktički svakom smislu – a također jest, kako to da one kojih se to direktno tiče, preko čijih se pleća i plaća sve prelama i slama, ne pokazuju nikakav tračak pobune? Kako to da "revolucionarna avangarda", to jest feminizam i feministkinje, nisu u stanju mobilizirati čak više niti same sebe?
Preme pisanju „Blica“ tekst famozne Rezolucije o Srebrenici dobio je svoj konačan „izgled“ i biće uskoro predstavljen poslaničkim grupama u Skupštini Srbije. U tekstu je citirana presuda Međunarodnog suda pravde, a ostatak teksta oštro osuđuje zločin nad Bošnjacima te obećanje da će se pred Sudom u Haagu naći bjegunac Ratko Mladić.
Kada bi se sudilo po uslovima potrebnim za dobijanje državljanstva BiH, neupućen bi pomislio da u njoj čuči rudnik zlata. Ne ulazeći u razloge, koji se mogu tražiti i u ratnom „imigrantskom“ nasljeđu, može se navesti primjer dobijanja bh. državljanstva naturalizacijom, koje podrazumijeva između ostalog i uslove: da osoba ima prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH najmanje 8 godina prije podnošenja zahtjeva i da poznaje jedan od jezika ustavotvornih naroda Bosne i Hercegovine. (Poređenja radi, u Srbiji drugi uslov od navedenih ne postoji, dok je prvi sveden na 3 godine.)
Nije poznato da li ikome u hrvatskoj i srbijanskoj politici to pada na pamet, ali postoji samo jedan način da se dvije strane iščupaju iz blata svađa i međusobnih optužbi u koje su zaglibile u posljednje vrijeme. To je da se javno obavežu da neće jedna drugoj razvlačiti utrobu na otvorenim pitanjima iz bliže i dalje prošlosti, štoviše da će do daljnjega proglasiti moratorij na svako otvaranje te teme.