Dok su svi u dnevnom boravku gledali Svjetsko nogometno prvenstvo, Vlada Republike Srpske u kuhinji je tiho, iza leđa, da nitko ne vidi i ne čuje, donijela odluku da se mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju, te vladiki zvorničko-tuzlanskom Vasiliju i banjalučkom Jefremu, od 1. jula isplaćuju mjesečne penzije od 2.300 konvertibilnih maraka.
Siromaštvo i surova borba za egzistenciju tjeraju građane Bosne i Hercegovine da koru hljeba potraže van granica države. Za primamljivu platu veliki broj njih spreman je upustiti se u avanturu sa sumnjivim firmama i još sumnjivijim posrednicima za zapošljavanje koji nisu registrovani ni u jednoj zvaničnoj instituciji. Zbog toga sve su učestaliji slučajevi kršenja prava bh. građana zaposlenih u inostranstvu.
20-minutni dokumentarac „Priča o stvarima“ (engl. The Story of Stuff) predstavlja kritički osvrt na potrošačko društvo. Izlaže povezanost velikog broja socijalnih i društvenih problema, i poziva nas da zajedno stvorimo održiviji i pravedniji svijet. Podijeljen je na sedam dijelova: uvod, ekstrakcija, proizvodnja, distribucija, potrošnja, bacanje otpada i načini rješavanja. Film opisuje „ekonomiju materijala“, sistem koji se sastoji od korištenja prirodnih sirovina, proizvodnje, distribucije, potrošnje i bacanja otpada. Sistem podržavaju ljudi, vlade država i korporacije.
Nakon što je donji dom francuskog parlamenta izglasao zabranu nošenja ženske muslimanske odjeće koja pokriva lice, neki su komentatori zaključili da je Europu zahvatila svojevrsna zaraza oko tog “simbolički najviše opterećenoga odjevnog predmeta na svijetu”, kako ga je nazvala politologinja Sara Silvestri. Ova znanstvenica s britanskog sveučilišta Cambridge, autorica jednog od rijetkih istraživanja u kojima se za mišljenje o toj temi pitalo same žene, tvrdi da su uzroci te “zaraze” brojni i različiti, od ne do kraja osviještene nelagode od islama i straha od terorizma, preko globalizacije, migracija i financijske krize, pa do promjene nacionalnih identiteta i odnosa sekularizma i vjere u društvu.
Beograd -- Predsednica UO Jugohemije Milka Forcan, doskora najbliža saradnica Miroslava Miškovića, kaže da sukob s Miškovićem nije zbog novca, već nepoštovanja dogovora.
Oni koji su pratili raspravu pred Sudom pravde mogli su da znaju i šta se tačno pita i kako će glasiti odgovor (videti moj napis Politički i pravni argumenti na Peščaniku). Posebno je bilo jasno istupanje profesora Kroforda, čije je mišljenje Sud u velikoj meri uvažio. Da li je to trebalo da znaju srpski političari i pravnici? Odgovor je pozitivan. Da li su znali? To bi u demokratskim zemljama bilo utvrđeno na nekom odgovornom političkom mestu, jer ni vlasti koje drže do sebe, a ni javnost koja drži do sebe ne bi hteli da ne postave pitanje intelektualne i političke odgovornosti. Ništa od toga. Odgovor vlasti i javnosti u Srbiji je, otprilike, nema veze, idemo dalje. To ne može nikako na dobro da izađe.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović bio je 18. i 19. jula u službenoj posjeti Srbiji. Osim boravka u Beogradu, zajedno sa svojim domaćinom, predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, posjetio je Suboticu gdje su uveličali svečano obilježavanje dvadesete godišnjice osnivanja Demokratske zajednice Hrvata Vojvodine.
Je li svaki sukob "na ovim našim prostorima" srpsko-hrvatski sukob, kako je to Miroslav Krleža umeo da misli. I je li svaki mir "na ovim prostorima" srpsko-hrvatski mir.