Da je Bosna i Hercegovina država mimo svijeta, dokazuje i sljedeći podatak - za plate i troškove zaposlenih u administraciji ove godine bit će potrošeno 3,190 milijardi maraka! To je 47,1 posto ukupnih budžeta - od državnog preko entitetskih i kantonalnih do opštinskih.
Eko selo «Jugoslavija», blizu Šćepan Polja, i drugi slični nostalgični projekti su jedino što je ostalo od zajedničke zemlje. Kao što vlasnici sela kažu, odlučili su se za to ime jer nikome nije bilo tijesno, niti je ikome išta u Jugoslaviji nedostajalo. Ipak, sličnog mišljenja nisu bili nekadašnji lideri, pa su, uvođenjem demokratije, pokucali na naša vrata mitraljezima, a pozdrave su slali minobacačima, tenkovima, PAT-ovima, PAM-ovima i svim ostalim spravama o kojima smo sve naučili u periodu od '91. do '95. godine, a neki i kasnije.
Uprkos najavama da su svi uslovi iz Mape puta za viznu liberalizaciju ispunjeni, te da će bh. građani izaći iz petnaestogodišnjeg geta, posljednje pismo upućeno Vijeću ministara BiH od strane čelnika međunarodne organizacije, uključujući i delegaciju EK u BiH, jasno je stavilo do znanja da je vizna liberalizacija ugrožena jer Vijeće ministara BiH nije donijelo pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.
Poreski obveznici u BiH su u 2009. godini izdvojili najmanje 4,4 miliona KM za plate i naknade 60 poslanika i delegata Parlamentarne skupštine BiH. Pri tom je više od četvrtine ove sume potrošeno za primanja 14 poslanika i delegata.
Nezaposlenost, stambeni i komunalni problemi, borba sa poplavama, loša materijalna situacija... samo je deo problema sa kojima se suočava većina građana RS. Nemoćni da ih sami reše, za pomoć se često obraćaju i opštinskim vlastima, ali retki su oni koji nakon razgovora sa prvim ljudima lokalne vlasti iz njihovih raskošnih prostorija izađu sa osmehom na licu.
Ugledna hrvatska lingvistica Snježana Kordić svojom nedavno objavljenom knjigom "JEZIK I NACIONALIZAM", u kojoj dokazuje da se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori govori istim jezikom, razbjesnila je nacionalističke "čuvare" jezičke čistoće. U intervjuu za sarajevsku"Slobodnu Bosnu" profesorica Kordić govori kako je pravo na jezik postalo opravdanje za ekstremni nacionalizam, zašto je purizam za lingviste pogrdan pojam, kako su lektori preuzeli ulogu cenzora..
Pročitajte 10-i dio putopisa našeg saradnika Siniše Vlaisavljevića koji je uz tehničku pomoć telefona, a uz svesrdnu pomoć svoje mašte i želje za putovanjima, zabilježio ovaj jedinstven i intiman doživljaj svog proputovanja kroz Ekvador, Boliviju, Čile i Argentinu